Dosta aktera afera u BiH koje su otkrili mediji završili na američkoj crnoj listi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Svjetlo koje donose istraživački mediji u BiH je pomoglo da se otkriju mnogi slučajevi korupcije, a nemali broj aktera tih afera završili su na crnoj listi Ministarstva financija SAD-a, izjavio je u ponedjeljak u Washingtonu Eldin Karić, direktor Centra za razvoj medija i analize (CRMA) i urednik portala Žurnal, javlja izvještač Fene.

On je to izjavio na četvrtoj godišnjoj konferenciji i dodjeli nagrada koju u Washingtonu organizira Transatlantska mreža lidera (TLN), a održava se pod motom američkog Udruženja profesionalnih novinara koje glasi: "Naša je dužnost kao novinara da bacimo svjetlo u mračne kutke vladinih tajni".

Malobrojni, ali hrabri istraživački mediji

Karić kaže da to slikovito opisuje koliki značaj u društvu imaju istraživački mediji.

"Svjetlo koje donose malobrojni, ali hrabri istraživački mediji u BiH je pomoglo da se otkriju mnogi slučajevi korupcije. Sjetimo se mračnog doba pandemije Covida kada su političke elite u BiH pokušale da totalno ukinu transparentnost i da nabavku opreme i medicinskih pomagala stave izvan sustava javnih nabavki, čime nisu samo ugrozili budžete institucija, nego su izravno ugrozili živote ljudi", rekao je Karić.

Zahvaljujući malobrojnim, ali hrabrim istraživačkim medijima, istaknuo je, otkriveni su brojni slučajevi zloupotrebe vlasti, a epilozi tih otkrivenih afera su osuđujuće presude i sudski procesi koji još uvijek traju.

(Ne)transparentnost

"Pitanje transparentnosti, odnosno netransparentnosti, jedna je od glavnih tema ove konferencije na kojoj aktivno učestvuje i Centar za razvoj medija i analize. Smatramo da je pitanje transparentnosti osnovni princip u borbi protiv korupcije i zloupotrebe vlasti. Nažalost, netransparentnost i korupcija ne samo da uništavaju i siromaše društva, nego i ubijaju ljude. Svjetlo koje donose istraživački mediji u BiH je pomoglo da se otkriju mnogi slučajevi korupcije, a nemali broj aktera tih afera završili su na crnoj listi Ministarstva financija SAD-a", zaključio je Karić.

Tatjana Udovičić, program menadžer Centra za razvoj medija i analize, ističe da online magazin Žurnal i Centar kao njegov osnivač i izdavač, već punih 15 godina djeluju s istim ciljevima, vrlo jasnim i nedvosmislenim: boriti se protiv korupcije koja devastira BiH i jačati istraživačko novinarstvo u interesu javnosti.

Istraživački mediji nemaju tržišnu poziciju

"Iza nas je na stotine istraživanja, snimljenih dokumentarnih filmova, sedam nagrada EU za najbolja istraživanja o korupciji u BiH i regiji", istaknula je.

Smatra da sama tema panela na kojem je sudjelovala, "Tržišta i mediji", za nekog tko dolazi iz BiH, pa još i iz istraživačkog medija, "na prvu loptu" izaziva pitanja: Koje tržište? Zar mi uopće imamo tržište? I za koje i kakve medije?

Vrijednost bh. tržišta se procjenjuje na oko 45 milijuna eura, spram 360 milijuna u Hrvatskoj, ili 320 milijuna eura u Srbiji. A 60 posto oglašivačkih budžeta se troši na tradicionalno TV oglašavanje, mahom zabavnih sadržaja, komercijalnih proizvoda.

"Jasno je da u ovakvim okolnostima istraživački mediji nemaju tržišnu poziciju. Ali zato imaju slobodu koja nema cijenu, slobodu da istražuju i otkrivaju najveće probleme bh. društva", zaključila je Udovičić.