Državljani koji su odsutni najmanje godinu dana ne mogu biti popisani

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U ukupnu populaciju u nekoj zemlji tijekom popisa ne mogu biti uključeni državljani koji su odsutni najmanje godinu dana ili imaju takvu namjeru, rekao je Srni viši znanstveni suradnik beogradskog Instituta društvenih znanosti Vladimir Nikitović.

On je istakao da su međunarodne preporuke za popis veoma jasne i kažu da su rezidente osobe koja imaju uobičajeno prebivalište u zemlji u vrijeme provođenja popisa pod uvjetom da ne borave u inozemstvu duže od godinu dana.

"Dakle, u ukupnu populaciju u zemlji nisu mogli biti uključeni svi oni državljani koji su odsutni najmanje godinu dana ili imaju takvu namjeru, za razliku od popisa od 1961. do 1991. godine", rekao je Nikitović, napominjući da mu je poznato da je u BiH postojao problem u vezi sa tumačenjem međunarodnih preporuka za definiranje popisne populacije u popisima koji je trebalo da se provedu oko 2010. godine.

On je podsjetio da je takva definicija važila i u popisima provedenim oko 2000. godine, uz tu sitniju razliku uvedenu sa terminima "namjere", ali to nije od većeg značaja.

"Mogu samo da pretpostavim da su određene manipulacije u obradi rezultata mogle nastati nepravilnim tumačenjem popisnih definicija, ali to je već stvar koja nadilaze struku i ulazi u neki drugi domena", kaže Nikitović.

On je istakao da na prostoru bivše SFR Jugoslavije popisi stanovništva imaju i dalje dominantno dnevnopolitičku funkciju, a ne namjenu koja je osnovna - da budu sredstvo koje olakšava upravljanje prostorom i ljudskim resursima, piše Srna.

"Jer, ako ne poznajete detaljnu strukturu svog stanovništva, ne možete ni donositi adekvatne odluke", istakao je Nikitović.

On je ocijenio da se praktične posljedice netočnih ulaznih podataka ogledaju u nepreciznim demografskim indikatorima, koji su osnova za planiranje cijelog niza vitalnih strategija u svakom normalnom društvu.

Prema njegovim riječima, ogroman novac koji se potroši na provođenje tradicionalnog popisa, poput ovog u BiH, Srbiji, Hrvatskoj, biva praktično protraćen jer su i političari i javnost jedino zainteresirani za rezultate ukupnog broja stanovništva po etničkoj strukturi.

"Nijedna druga suštinski važna demografska i socijalna struktura ih ne zanima. Stoga svi trpimo. Populacijski registar je jedina opcija, no to je za naše krajeve još dalja perspektiva", rekao je Nikitović.