Netransparentnost

''Državno tužiteljstvo će na upite odgovarati samo petkom iza 13 sati''

Umjesto odgovaranja na upite čim odgovori budu pripremljeni, Ured za odnose s javnošću čeka petak da pošalje sve odgovore spremljene u toku tjedna.
Vijesti / Flash | 10. 12. 2024. u 12:14 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Umjesto otvorenosti prema medijima, kako je na početku svog mandata najavio glavni tužitelj Milanko Kajganić, Tužiteljstvo BiH je donošenjem obavezujućeg uputstva za objavljivanje tužiteljskih akata i drugih informacija odredilo da će samo jedan dan u sedmici odgovarati na upite medija, što novinari i nevladine organizacije vide kao korak nazad u procesu transparentnosti, pokazala je analiza Detektora.

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine u proteklih pola godine na sve novinarske upite odgovara samo jedan dan u tjednu - petkom iza 13 sati. Na upite koje novinari Detektora pošalju bilo koji dan u tjednu, odgovor je uvijek isti - odgovor ćemo dobiti u petak.

Usporavanje važnih informacija

Iz Državnog tužiteljstva su objasnili da tako rade jer je doneseno obavezujuće uputstvo, pa umjesto odgovaranja na upite čim odgovori budu pripremljeni, Ured za odnose s javnošću čeka petak da pošalje sve odgovore spremljene u toku tjedna.

Takav način komunikacije s novinarima usporit će dodatno dolazak važnih informacija do javnosti, upozorava reporterka televizije Nova BH Vildana Kurtić.

''Pošto radimo na dnevnoj bazi, mi nemamo vremena da čekamo odgovor nikada'', kaže ona i dodaje da je komunikacija novinara s Tužiteljstvom BiH sve lošija.

Smatra da u posljednjih nekoliko godina novinari dobivaju isključivo informacije koje Tužiteljstvo želi priopćiti, a redovno izostaju pravovremene informacije na upite koje šalju.

''Mi nazovemo Borisa [Grubešića] da vidimo kakve su nam šanse da dobijemo odgovor i onda on nama otprilike kaže dobit ćete ili nećete dobiti. Ja u tom trenutku znam da li imam ili nemam odgovor. Mene ne zanima informacija za tri dana'', kaže Kurtić.

Nisu odgovorili na dodatna pitanja

Krovna pravosudna institucija – Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) – ranije je napravila smjernice za objavljivanje sudskih i tužilačkih odluka, ali one nisu obavezujuće za sudove i tužilaštva. Na osnovu ovog dokumenta, Državno tužiteljstvo je pripremilo obvezujuće uputstvo o provedbi smjernica, u kome je odredilo da se odgovori na sve novinarske upite šalju samo petkom poslijepodne.

Iz Tužiteljstva nisu odgovorili na dodatna pitanja jesu li razmišljali kako će ova praksa uticati na rad medija koji dnevno traže traže informacije o tužilačkim odlukama, podignutim optužnicama i naredbama o obustavljanju istrage. Grubešić objašnjava da se hitne vijesti i informacije objavljuju odmah, kao i aktivnosti u predmetima organiziranog kriminala i korupcije visoke razine.

Prema uputstvu, odluke i informacije o predmetima objavljivat će se na internet stranici Tužiteljstva, te svakog petka iza 13 sati – kroz priopćenja za javnost u pregledu tjednih događanja.

Zinaida Đelilović, novinarka portala Žurnal, uputstvo Tužiteljstva smatra besmislenim. Ona se nadala da će loša praksa zatvorenosti Tužiteljstva prestati odlaskom ranije glavne tužiteljice Gordane Tadić.

''U to vrijeme na novinarske upite nikako nisu odgovarali. Njenom smjenom, ‘za nijansu’ su se otvorili i počeli odgovarati, ali ovo ‘obavezujuće uputstvo’ koje su donijeli je besmisleno'', kaže Đelilović.

Smjernice i uređivačka politika

Iz VSTV-a objašnjavaju da smjernice na koje se poziva Tužiteljstvo BiH ne definiraju u kojim rokovima će pravosudne institucije odgovarati na upite ili zahtjeve za pristup informacijama. Pojašnjavaju kako je smjernicama propisano da će pravosudne institucije definirati uređivačku politiku i tijelo koje će biti zaduženo za njihovo provođenje.

Vjera Bjelogrlić iz Odjela za sudsku dokumentaciju i edukaciju VSTV-a, koji je pružao podršku radnoj grupi koja je definirala smjernice, kaže da se radi o procjeni i odluci pravosudne institucije, u ovome slučaju Tužiteljstva BiH, koje ima pravo da donese jedno ovakvo uputstvo.

Dodaje da su smjernice upućujuće karaktera te da je cilj da pravosudnim institucijama olakšaju posao, kao i da se ujednači praksa – držeći se principa jasnosti, blagovremenosti i kontinuiteta u objavljivanju.

''Ove su smjernice više u svrhu proaktivne objave, da oni ne čekaju da ih neko pita, nego da sami objave, da vrše procjenu iz dana u dan, balansiranje – što može biti od interesa za javnost, da se takve informacije objavljuju a da ih neko pita'', kaže Bjelogrlić.

Davor Obrdalj, novinar Oslobođenja, kaže da su i njegova iskustva loša, ako se ne radi o nekoj akciji Tužiteljstva – kada njima odgovara da se informacija što prije prenese na portalima.

Komentari i konkretni podaci

''Ja sam u prošlosti, kada sam radio za druge medije, imao situaciju da sam od Tužilaštva tražio konkretnu informaciju koliko je bilo optužnica za ubojstva u prošloj godini i da sam na takve konkretne upite dobivao odgovor: ‘Nemamo komentara.’ Nije nitko ni tražio komentar, tražio sam konkretne podatke'', kaže Obrdalj koji ističe da Tužiteljstvo BiH ne može ili ne želi da prati tempo koji imaju mediji, a to je da dobiju informacije u toku radnog dana.

Azra Bavčić, glasnogovornica Tužiteljstva Kantona Sarajevo, za Detektor kaže da u prosjeku dnevno primi pet različitih novinarskih upita, te da na većinu odgovori relativno brzo, odnosno isti dan.

''Na odgovore se čeka ako se traže statistički podaci i predmeti koji iziskuju dužu provjeru. Ako se desi da je upit adresiran ovom tužilaštvu, a koji nije u nadležnosti ove pravosudne institucije, portparol kontaktira novinara kako bi ga eventualno uputio na pravu adresu'', kaže Bavčić.

Ona dodaje da Tužiteljstvo s medijima komunicira i u dane vikenda i nakon radnog vremena.

Novinar Fokusa Amil Dučić kaže da vidi razliku u odgovorima Državnog i drugih tužiteljstava. Nekada od Tužiteljstava BiH nikako ne dobije odgovore.

''I dalje su, nažalost, odgovori isuviše šturi, za razliku, primjerice, od odgovora koje dobijete iz Odjela za odnose s javnošću Tužilaštva Kantona Sarajevo. Osobe zadužene za odnose s javnošću ovog, kao i Tužilaštva Tuzlanskog kantona, naprimjer, potrude se da novinaru pomognu oko dobivanja informacija i tada kada i sami nailaze na određene prepreke'', kaže Dučić.

Bespotrebno pravilo

On smatra da je pravilo odgovaranja petkom iza 13 sati apsolutno bespotrebno i da otežava rad novinara, te da bi ga trebalo izbrisati iz uputstva.

Organizacija za borbu protiv korupcije Transparency International tužila je Državno tužilaštvo više puta za nedostavljanje informacija i dobivala upravne sporove, ali ni tada nisu dobivali odgovore koje su tražili, kaže Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparencyja.

''Čak smo imali situacije kada smo Tužiteljstvu BiH, čisto radi testiranja, tražili informacije koje su već bile dostupne na web-stranici i dobivali smo odgovore da nam ne mogu dostaviti. Očigledno postoji vrlo selektivna politika samog Tužiteljstva u smislu toga kakve će i koje informacije će dostaviti i kome. To je posebno problematično, jer očigledno ne postoji isti pristup prema svima'', kaže Korajlić.

Ona smatra da je razumljivo što u nekim slučajevima, gdje se može ugroziti tok postupka ili istrage, Tužiteljstvo BiH ne daje informacije.

''Međutim, kada se traže osnovne informacije – je li pokrenuta istraga, je li podignuta optužnica ili da se dostavi optužnica, apsolutno nema opravdanja da se to ne dostavi'', kaže Korajlić
Kopirati
Drag cursor here to close