Hrvata u BiH 13 posto: U plusu samo u Mostarskoj biskupiji

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Samo Mostarska biskupija, od pet biskupija u BiH, ima pozitivan priraštaj, ostale su u ''minusu'', pokazali su podaci Biskupskih ordinarijata, objavljeni i duvanjskom mjesečniku Naša ognjišta.

Prema zbirnim podacima Biskupskih ordinarijata, koje je za Naša ognjišta sažeo msgr.dr.sc. Tomo Vukušić, još od 2002. godine u kontinuitetu imaju negativan priraštaj. Prema tim podacima, koji su prikupljeni od svih župnih ureda na području pojedinih biskupija, na kraju 2014. godine u BiH je bilo 420.000 katolika.

Gradovi bez točnih evidencija

Iako je vrlo nezahvalno vršiti procjene, navodi Vukušić, gornjem broju katolika, koji su uglavnom svi Hrvati, trebalo bi dodati još oko 10 posto Hrvata koji ili nisu katolici ili nisu u kontaktu sa župnim uredima.

Prema procjeni Agencije za statistiku BiH godine 2012. u BiH je bilo 3.836.000 stanovnika, a prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva u BiH 2013. godine, koje je objavila ista Agencija, popisano je 3.791.622 osoba. Međutim, cijelu BiH je zahvatio proces depopulacije, proces vrlo ubrzanog smanjenja broja rođenih i proces povećanja broja umrlih. Na razini cjelokupnoga stanovništva BiH je 2007. godine prvi put imala negativan priraštaj koji je iznosio – 1.209.

Pretpostavljeni broj Hrvata na objavljeni broj stanovnika popisa iz 2014. godine mogao bi iznositi oko 13 posto od ukupnoga stanovništva. Podaci o broju katolika u pojedinim biskupijama i na razini cijele BiH rezultat su izvještaja koje su iz svih župa dobili mjerodavni biskupski ordinarijati.

 

''Ovdje, međutim, treba napomenuti da su podaci o ukupnome broju katolika posebice iz gradskih župa, gdje je gotovo nemoguće voditi točnu evidenciju vjernika, više je to procjena negoli siguran podatak, a podaci iz seoskih župa mnogo su sigurniji'', navodi msgr. Vukušić i dodaje kako su podaci o krštenima, umrlima i priraštaju katolika posve točni jer su preuzeti iz župnih knjiga.

(Ne)sigurnost

Kao osnovni razlozi demografskoga stagniranja Hrvata u BiH u tekstu se navode: neriješeno pitanje unutrašnjega uređenja BiH (političko i nacionalno pitanje), neuspio povratak prognanika i raseljenih, vrlo negativan prirodni priraštaj Hrvata koji su ostali u BiH i novo iseljavanje hrvata.

U traženju mogućega rješenja problema moralo bi se voditi računa o mnogo elemenata, navodi se u tekstu katoličkog mjesečnika.

 

''Ponajprije, pitanje povratka raseljenih i prognanih sve više se čini, nažalost, pitanje prošlosti. Ne treba ga nikada zaboraviti ali – i tamo gdje bi mogao, povratak se ne događa! Stoga je od sudbinske važnosti stavljanje snažnoga naglaska na zaustavljanje iseljavanje i podizanje nataliteta. U protivnome tri gore navedena osnovna razloga – posebice ako djeluju istodobno kao u ovome slučaju – jako su razorni'', navodi se.

 

Drugo, jednako je važno stvaranje ozračja sigurnosti svake vrste, kako za pojedince, tako za etničke identitete.

Židovski model za spas

''U okviru toga posebice bi bilo korisno podizanje političke sigurnosti koja će pogodovati gospodarskomu razvitku. Uza sve to, bez gospodarskoga razvitka gotovo je nemoguće zaustaviti iseljavanje a ni podići natalitet. No u stanju, u kakvu se nalaze, u svome budućemu gospodarskom organiziranju Hrvati iz biH morali bi ubrzano učiti također od židovskoga modela i iskustva, provjerenoga i dokazanoga na raznim stranama po svijetu, gdje pripadnici ovoga naroda žive u stanju društvene manjine'', navodi Vukušić u tekstu.

 

Na mjesnoj razini, bilo bi od velike dodatne koristi stalno jačanje kredibiliteta Crkve utvrđivanjem njezina unutarnjeg jedinstva, kao i jačanje ustanova nacionalne kulture: sveučilište, društva, mediji, banka podataka itd., a na široj razini, održavanje dobrih veza s Hrvatskom i svjetskim središtima moći, zaključuje se u tekstu mjesečnika Naša ognjišta.