Hrvatski nuklearni otpad uznemirio stanovnike u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Trgovska gora Hrvatskoj je najprihvatljivija lokacija za odlagalište nuklearnog otpada. Stanovnicima Novog Grada nedopustiva.

Optužuju lokalnu, entitetsku i državnu vlast da se ne protivi dovoljno namjerama Hrvatske, piše N1.

"Ja imam informacije koje sam čuo od općinske vlasti da se to već odlaže tamo i da su oni reagirali na to, ali bespomoćno ništa nije učinjeno na tome da se to riješi", kaže jedan mještanin Novog Grada.

Održano je nekoliko javnih rasprava. Rezoluciju o protivljenju izgradnje odlagališta nuklearnog otpada na desetak kilometara od granice s Bosnom i Hercegovinom usvojili su entitetski i državni parlamenti.

Proceduru da se općine Novi Grad, Krupa na Uni, Kozarska Dubica i Kostajnica proglase parkom prirode pokrenulo je Ministarstvo ekologije Republike Srpske.

"U ovoj fazi postupka vrši se dorada Stručnog mišljenja za zaštitu rijeke Une, te se planira da krajem veljače tok rijeke u Federaciji BiH Zakonom o Nacionalnom parku "Una" iz 2008. godine stavljen pod zaštitu u kategoriji nacionalni park", navedeno je u priopćenju.

Čista i smaragdna Una s hidrološkim i geomorfološkim fenomenima među kojima se posebno ističu sedre, brzaci, vodopadi i ade, te obalna vegetacija duž cijelog toka rijeke su navedeni razlozi da bi se ovo područje proglasilo Parkom prirode.

"Tako da ćemo se boriti da utječemo na državu da dignemo na nivo odlaganje ovog otpada kako bi to spriječili i našoj djeci osigurali bolji život. Mi se naslanjamo na Republiku Hrvatsku, graničimo s njom tako da je direktno ugrožena kompletna naša općina", izjavio je Mladen Kljajić, načelnik Krupe na Uni.

Osim općina na granici, stručnjaci tvrde, da je ugrožen kompletan tok rijeke Une i dio toka Sane.

Rijeka Una je sjeverozapadna granica BiH s Hrvatskom. Na lijevoj obali je općina Dvor za Hrvatsku najprihvatljivija lokacija za izgradnju odlagališta jer se ova općina nalazi na špicu Sisačkomoslovačke županije, dobrim dijelom je okružena bosanskohercegovačkom teritorijem, a i slabo naseljena. Prema popisu iz 2011. u Dvaoru je živjelo svega 5500 ljudi.