Izgledi za Balkance slabi: Činjenice i mitovi o dobijanju azila u Njemačkoj

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Mnogi ljudi s Balkana se nadaju da će u Njemačkoj imati bolji život. I dok izbjeglice iz Sirije ili Afganistana imaju bolje šanse da ostanu zauvijek, izgledi za Balkance su vrlo slabi, piše Deutsche Welle.

Kakve su šanse ljudi iz država Zapadnog Balkana da dobiju azil u Njemačkoj?

Sve države zapadnog Balkana u Njemačkoj vode se kao takozvane sigurne zemlje porijekla. Vec´ neko vrijeme su to Srbija, Makedonija i Bosna i Hercegovina, a od 1. studenog 2015. godine i Albanija, Kosovo i Crna Gora.

Potražitelji azila iz sigurnih zemalja porijekla imaju male šanse da dugoročno ostanu u Njemačkoj. Samo 0,2 posto potražitelja azila iz zemalja zapadnog Balkana dobiva pravo na azil u Njemačkoj i to uglavnom iz medicinskih razloga.

Što je to "zemlja sigurnog porijekla"
Takve zemlje ne vrše progon vlastitih građana na političkoj osnovi niti prakticiraju neljudske ili ponižavajuće kazne. Građane tih država ipak se ne može tek tako vratiti u domovinu. Svaki tražitelj azila u Njemačkoj ima pravo da pred sudom i dokaže da je politički progonjen u svojoj zemlji. Zahtjev za azil građana iz tih zemalja se u pravilu odbija, osim ako ne postoje posebne okolnosti.

Tko može podnijeti zahtjev za azil u Njemačkoj?
U Njemačkom ustavu postoji odredba koja kaže da osobe koje su politički progonjene imaju pravo na azil. Politički progonjen je onaj tko je u svojoj državi iz političkih uvjerevnja toliko progonjen da mu je ugroženo ljudsko dostojanstvo.

Siromaštvo ili nada u bolji život u Njemačkoj nisu dovoljni za dobivanje azila. Politički azil u Njemačkoj mogu dobiti samo građani država koje se ne ubrajaju u države sigurnog porijekla.

Tko odlučuje o zahtjevu za azil?
Odluku donosi Njemački zavod za migracije i izbjeglice (BAMF). On procjenjuje je li nečiji zahtjev opravdan, podnositelju zahtjeva dodjeljuje status izbjeglice, ili donosi odluku da podnositelj zahtjeva nema pravo ni na jedno ni na drugo.

Sve dok se ne donese odluka, podnositelj zahtjeva ima smještaj u izbjegličkom domu i nema pravo rada.

Što se događa ako zahtjev bude odbijen?
Ako zahtjev za dobivanje azila bude odbijen, a dotična osoba ne dobije ni status izbjeglice, ona mora napustiti Njemačku. Njoj prijeti prisilni povratak.

Protiv te odluke može se uložiti žalba sudu. Sve do provođenja odluke o prisilnom povratku ili za slučaj da provođenje te odluke nije moguće, toj osobi se dodjeljuje boravak "trpljenja", takozvani Duldung.

Tko u Njemačkoj dobiva status izbjeglice?
Izbjeglica nije isto što i migrant. To je osoba koja ispunjava određene uvjete propisane Ženevskom konvencijom o izbjeglicama. Izbjeglica je onaj tko je zbog svoje rase, religije, nacionalnosti, političkog uvjerenja ili zbog pripadnosti određenoj socijalnoj grupi morao napustiti svoju domovinu.

Tko je migrant?
Migrant je u principu svaka osoba koja se preseli na neko drugo mjesto - unutar svoje države ili izvan njenih granica. Migrant je obično onaj tko svoju državu napusti vlastitom voljom, a da se u njoj ne nalazi u opasnosti, kako bi, na primjer, poboljšao uvjete svog života.

Što znači "Dublinska procedura"?
Njemačka ne odlučuje o svim zahtjevima za azil. Prema Sporazumu iz Dublina, unutar EU je za odluku o dodjeli azila u principu zadužena ona država na čiju je teritoriju prvo stupio onaj tko traži azil. Ukoliko je poznato koja je to država, onda Njemačka tražiteljy azila vraća u tu državu, a da uopće ne razmatra njegov zahtjev, pišre Deutsche Welle.