Jedan od odgovornih za napad auto-bombom u Mostaru vraća se u BiH?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stručnjak za sigurnost Dževad Galijašević izjavio je da se u grupi džihadista koji bi trebalo da budu vraćeni u BiH nalazi i trenutno najmisterioznija ličnost "Islamske države" Emir Markota, koji važi za jednog od zapovjednika "Islamske države".

"Tko je Emir Markota? Ovo pitanje trenutno postavljaju vodeće zapadne obavještajne službe, a odgovara nema ni u Siriji, ali ni u BiH. Markota važi za jednog od zapovjednika Islamske države, ali i organizatora brojnih terorističkih akcija u BiH i Europi", rekao je Galijašević za portal "Vesti".

On je dodao da je jedino izvjesno da je riječ o teroristi koji je koristio više imena, a trenutno posjeduje putovnicu BiH.

Prema riječima Galijaševića, u obavještajnim krugovima sve se glasnije priča da je riječ o pokušaju Obavještajne agencije BiH i turske službe MIT da "iza leđa Amerikanaca" izvuku ovog teroristu iz Sirije.

"Ono što je nesporno jeste da je u više navrata u Siriji lažirao svoju smrt, čime je zapravo kupovao vrijeme za jačanje svojih pozicija u vrhu zapovjednog lanca Islamske države", kaže Galijašević.

On je dodao da su ga nedavno kontaktirale i njemačke obavještajne strukture s pitanjem da li je riječ o Admedu Zuhairu Handalu, teroristu iz Mostara.

"I oni su u čudu zato što je Markoti to bilo drugo ime, a pritom je trebalo da bude u zatvoru u Guantanamu, a nije. Kako?", upitao je Galijašević.

22 godine od mostarske bombe, prvog terorističkog napada u BiH

Auto bomba u Splitskoj ulici u Mostaru postavljena je iz osvete prema pripadnicima HVO-a, tvrdio je tada u ekskluzivnom razgovoru za Večernjak glasnogovornik mudžahedinske zajednice u BiH Alu Husin Imad, poznatiji pod nadimkom Abu Hamza, u jednom je intervjuu rekao je kako je napad ustvari osveta koja je, po njegovim tvrdnjama, stigla od Ahmeda Zuhaira zvanog Handala, nakon što se ovaj zakleo da će se, kad bude pušten na slobodu, osvetiti Hrvatima za poniženja koja je doživio kao zarobljenik HVO-a.

On podsjeća da je upravo Markota 1997. godine u Mostaru aktivirao auto-bombu kada je povrijeđeno 29 ljudi, te uništeno 120 stanova i isto toliko automobila.

Napad se odigrao 18. rujna 1997. godine u 23.40 sati u Splitskoj ulici u zapadnom Mostaru. Na mjestu eksplozije ostao je krater širok 240 i dubok 85 centimetara.

Međutim, glavnoosumnjičeni za taj napad tada se zvao Ahmed Zuhair Handal i imao je sudansko državljanstvo.

"Činjenica je da mu je BiH kasnije dala pasoš, a to još jednom otvara priču tko je sve sudjelovao u krivotvorenju novih dokumenata za teroriste", kaže Galijašević i upozorava da će u BiH biti prebačeno oko 260 terorista, a da su prva devetorica pripadala grupi Nusreta Imamovića.

"Imamović je jedan od vehabijskih vođa koji posljednjih pet godina ratuje za Islamsku državu", dodao je Galijašević.

"Vesti" navode da je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač rekao da ovo ministarstvo raspolaže imenima devetorice islamista, od kojih svaki ima bogato ratno iskustvo stečeno tijekom višegodišnjeg ratovanja za "Islamsku državu".

"U ovom trenutku 'operiramo' s devet imena koja svakako predstavljaju opasnost za BiH. Oni moraju biti uhapšeni i stavljeni pod kontrolu kako bi se procesuirali za sve što su radili na ratištima u Siriji ili Iraku", naglašava Lukač.

"Vesti" navode da je u toj grupi i Armin Čurt koji je kao srednjoškolac otišao da ratuje za "Islamsku državu", a prema dosadašnjim podacima, već nekoliko puta je uspješno inscenirao svoju smrt.

Drugi džihadista je Jasmin Keserović, koji je prije nekoliko godina u otvorenom pozivu "muslimanima na Balkanu i Europi" pozvao na ubijanje kršćana i trovanje izvora vode po Europi.

U toj grupi su još i Senad Kasupović, Emir Ališić, Miralem Berbić, Hamza Labidi, Muharem Dunić, Armin Dželko i najtajanstveniji putnik - Emir Markota.

Devetočlana grupa terorista će, prema planu sigurnosnih službi BiH, već po slijetanju na sarajevski aerodrom biti predana u nadležnost Tužiteljstva BiH, a to znači da će im biti određen pritvor zbog učešća u stranim vojnim formacijama.

Prema najavama, u toj grupi će stići i sedam žena i petnaestoro djece. Svi oni će odmah biti prebačeni u Azilantski centar u Delijašu kod Trnova.

Tamo će biti podvrgnuti sigurnosnim, ali i medicinskim pregledima, poslije čega će biti odlučeno hoće li biti pušteni ili ne.