Istražujemo
Kome je u interesu da se zaboravi 'pokušaj atentata' na tužiteljicu Kajmaković?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Iako su prošlo gotovo 100 dana od događaja ocijenjenog kao pokušaj atentata na državnu tužiteljicu Dijanu Kajmaković, široj javnosti poznatu po procesuiranju Zijada Turkovića i njegove organizacije, Tužiteljstvo BiH, znakovito, i dalje ne izlazi s rezultatima istrage o ovom intrigantnom slučaju, što otvara prostor mnogobrojnim špekulacijama.
Sve se, naime, događa u vrijeme kada je sigurnosna situacija u BiH ozbiljno narušena, i prema mnogobrojnim ocjenama, možda je i najsloženija od rata.
Stanje bezvlašća
Ubojstva, atentati i oružane pljačke na ulicama bh. gradova posljednjih mjeseci događaju se kao na traci, a državni organi i vodeći političari, zaokupljeni iscrpljujućom borbom za ovladavanje ključnim institucijama vlasti, nemaju adekvatan odgovor na stanje u društvu koje u mnogim segmentima već pomalo asocira na bezvlašće.
Nakon odluke Vijeća ministara BiH, osim samog Gorana Salihovića, glavnog državnog tužitelja, u ovom trenutku pod izravnom policijskom (fizičkom) zaštitom 24 sata tek su Dijana Kajmaković i njezin kolega Oleg Čavka.
Njih dvoje, inače, pred Sudom BiH vode višemjesečni kompleksni proces protiv Zijada Turkovića i njegove organizacije optužene za teška ubojstva i druga najteža kaznena djela. Zanimljivo, ali sudac koji sudi u ovom predmetu od Direkcije za koordinaciju policijskih tijela nije zatražio mjere zaštite.
Stoga, kome je ili čemu u interesu da javnost ne sazna je li uistinu ugrožen život osobi koja svojom funkcijom utjelovljuje pravnu državu i simbolizira neku vrstu "građanskog predstavnika" u borbi za pravednije društvo?
Je li ovo društvo konačno došlu u takvu iznimno opasnu fazu ili je, pak, posrijedi tek svjesno napuhavanje cijele situacije i "dizanje cijene" same tužiteljske institucije koja u posljednje vrijeme trpi sve veće kritike za nerad?
Prema neslužbenim informacijama, glavni razlog zašto Tužiteljstvo BiH i dalje ne izlazi s rezultatima istrage o uzrocima onesposobljavanja dijela kočionog mehanizma na vozilu koje koristi suprug tužiteljice Kajmaković je opće nepovjerenje. A ono se kao sveprisutna društvena devijacija duboko infiltriralo među pojedince, kako u politici, tako jednako i u institucijama i agencijama za provođenje zakona.
Naime, istraga koja traje već mjesecima obiluje kontradiktornim informacijama, a kako saznajemo, posljednje govore da je kritičnog dana na privatnom vozilu supruga Dijane Kajmaković onesposobljen tek ABS sustav, ali da su same kočnice bile ispravne!?
Atentati na odvjetnijke
Ova saznanja i činjenica da je riječ o privatnom vozilu njenog supruga (tužiteljica Kajmaković koristi drugo, službeno vozilo) za Tužiteljstvo su mogle biti sasvim dovoljna osnova da ne izlaze s informacijama o ovom osjetljivom slučaju dok se sve okolnosti ne raspetljaju.
Nekakvim čudnim spletom okolnosti, ali ovaj događaj kao da je pogodovao dodatnom pogoršanju sigurnosne situacije u BiH, koja je kulminirala nedavnim svirepim ubojstvom bihaćke odvjetnice Jasmine Koričić i ugrožavanjem sigurnosti poznatog tuzlanskog odvjetnika Faruka Balijagića.
Imaju li svi ovi događaji izravne veze? Gotovo izvjesno da nemaju (makar neki od njih imaju političku pozadinu), međutim, ono što treba brinuti svakoga u ovoj zemlji jeste poruka "potpisnika" ovih djela. Brutalno nam je naglašeno da danas u BiH, izuzev iznimno čuvanih VIP osoba (uglavom političara), na ulici ili na poslu gotovo više nitko od nas nije siguran.
Danas, u ovom terenutku, Visoko sudsko i tužiteljstko vijeće (VSTV) i Direkcija za koordinaciju policijskih tijela u BiH, koja ima direktnu nadležnost nad zaštitom "VIP" osoba i objekata, imaju potpuno suprotne stavove o tome koliko je situacija eskalirala.
Tako direktor Direkcije Mirsad Vilić potcrtava da je svojevremeno, neposredno nakon obijanja stana jedne državne tužiteljice (Gordana Bosiljčić, op.a.) održao sastanak s Goranom Salihovićem, glavnim državnim tužiteljem, upravo na temu opće sigurnosti, s naglaskom na sigurnost dužnosnika pravosuđa.
Ima li pravne države?
"Glavni motiv obijanja stana se ne zna. Tada je od nas zatražana sigurnosna procjena i pojačan nadzor. Međutim, mi ne raspolažemo saznanjima o njihovoj direktnoj ugroženosti", uvjerava Vilić te naglašava da Direkcija s policijskim i ostalim agencijama u kontinuitetu vrši procjene sigurnosti državnih tužitelja.
Za razliku od njega, Milan Tegeltija, predsjednik VSTV BiH, smatra da sigurnost državnih tužitelja i sudaca u ovom trenutku nije na zadovoljavajućoj razini.
"VSTV vrlo ozbiljno tretira pitanje ugrožavanja sigurnosti nositelja pravosudnih funkcija, a imamo i radnu grupu koja se bavi ovim pitanjima. Moraju se učiniti dodatne mjere za pojačavanje njihove sigurnosti, a država se mora pobrinuti da imaju sigurno radno okruženje", kaže Tegeltija i navodi da je u tijeku i procjena sigurnosti dužnosnika državnog pravosuđa.
(Ne)rasvjetljavanje ovih događaja, nesumnjivo, pokazat će u doslovnom smislu ima li na teritoriji koje je uokvirila BiH pravne države. Tako ćemo dobiti i odgovor na najintrigantnije pitanje koje svako malo sebi postavljamo: je li stanje bezvlašća idealno za pojedince kojima nikako nije u interesu da se građani konačno počnu interesirati za vlastiti bolji život.
