Suđenje u razumnom roku
Ministar pravde: Čemu pravda ako dođe kasno
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Prioritet rada Federalnog ministarstva pravde je, prije svega, implementacija odluka Ustavnoga suda, kao i odluka Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu – rekao je u razgovoru za Fenu resorni ministar Vedran Škobić.
On smatra da su to osnovne točke od kojih treba poći s krajnjim ciljem usklađivanja domaćeg zakonodavstva sa standardima Europske unije.
''Poštovati odluke Ustavnog suda je, kada je pravo u pitanju, vrhunac pravde u Bosni i Hercegovini. Kada je u pitanju drugi dio vladavine prava, a to je prvenstveno borba protiv korupcije, to je ono na čemu će se Federalno ministarstvo pravde kroz zakonska rješenja i prijedloge zakona bazirati'' – istaknuo je ministar.
S druge strane, kada je u pitanju učinkovitost rada pravosuđa, jedan od prioriteta je Zakon o suđenju u razumnom roku jer, pojašnjava ministar, ukoliko pravosuđe nije učinkovito, onda se gube svi elementi vladavine prava.
Međutim, s obzirom na to da je Bosna i Hercegovina na vratima Europske unije kao pristupnica, važno je posvetiti se i usklađivanju drugih zakona.
HNŽ napravila iskorak
U bh. javnosti često se može čuti tvrdnja da je pravosuđe u našoj zemlji pristrano i neefikasno.
Ministar Škobić ne slaže se s tom ocjenom, ali napominje da ono ima svojih mana i da ima mjesta za poboljšanje rada.
''Federalno ministarstvo pravde ne može utjecati izravno na rad pravosuđa. Može utjecati neizravno kroz donošenje zakonskih propisa, a to je upravo Zakon o suđenju u razumnom roku. Sarajevska županija, na primjer, dugo muku muči s problemom suđenja u razumnom roku. Do pravomoćne presude čeka se čak i po sedam godina. Tu je i Zeničko-dobojska, pa jednim dijelom i Hercegovačko-neretvanska županija koja je napravila iskorak, pa čak i najbolji rezultat kada su u pitanju te tri kritične županije'' - istaknuo je.
Na tom pitanju, dodao je, radit će se na način da se suđenje u razumnom roku uredi na razini Federacije kroz okvirni zakon kojega će se morati pridržavati županije ili će to, s druge strane, biti jedan sveobuhvatan zakon.
Ministar dalje navodi kako je rješenje u problemu efikasnog pravosuđa u poboljšanju pravosuđa isključivo kroz kadrove, što je u nadležnosti Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća.
Zaštiti ljudskih prava u BiH
Govoreći o zaštiti ljudskih prava u BiH, odnosno diskriminaciji kroz zakone, ministar Škobić smatra da je naša zemlja u sredini u odnosu na zemlje u regiji.
''Nije toliko ni loša, treba to priznati. Puno su gore od nas Sjeverna Makedonija, Srbija, Albanija, pa čak i neke druge zemlje kao Italija, Turska, a da ne govorim Rusija koje imaju tisuće predmeta više nego Bosna i Hercegovina. Ja bih tu istaknuo rad Ustavnog suda BiH koji je na neki način filter kada su u pitanju ljudska prava jer Ustavni sud filtrira veliki broj predmeta i ne dozvoljava da ti predmeti odu na Europski sud za ljudska prava, odnosno ostvari se zaštita prava kroz Ustavni sud BiH'' – naglasio je.
Ministar u svakom slučaju ističe da ima mjesta za napredak kroz usklađivanje našeg zakonodavstva s Europskom unijom. Posebno je istaknuo potrebu osluškivanja sudske prakse Europskog suda za ljudska prava te nužnost učenja iz grešaka drugih država, kako ih mi ne bismo ponavljali, posebice kada su u pitanju ljudska prava.
Imamo snage izboriti se s korupcijom
Ministar Škobić smatra da je svima u vlasti zadatak učiniti društvo transparentnim. Govoreći o jačanju vladavine prava i približavanju Europskoj uniji, te ulozi Federalnog ministarstva pravde, spomenuo je zakone koji se tiču borbe protiv korupcije.
''Naglasio bih Zakon o prijaviteljima korupcije i implementaciju Zakona o suzbijanju korupcije organiziranog kriminala. Taj zakon je donesen 2014. godine, a do danas nije implementiran. Propis je tim zakonom uređen tako da se formiraju posebni odjeli pri Vrhovnom sudu Federacije BiH, kao i federalno Tužiteljstvo koji će raditi isključivo djela vezana za korupciju i organizirani kriminal'' – objasnio je on.
Ministar navodi da na taj način možemo pokazati javnosti da se imamo snage izboriti u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala.
Ulaganja u zatvorske kapacitete
Suradnja Federalnog ministarstva pravde u posljednje je vrijeme na jako dobroj razini kada su u pitanju međunarodni partneri u Bosni i Hercegovini, od Europske unije, Vijeća Europe, pa i američkog veleposlanstva gdje je ministar Škobić posebno stavio naglasak na borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala.
''Međutim, Europska unija u suradnji s BiH ne zastaje. Tu je niz zakona i projekata koje mi radimo s njima. Istaknuo bih, kada je zatvorski sustav u pitanju, Europsku delegaciju koja je puno toga učinila, pa i pomogla rad ministarstva u tom dijelu. Samo je u KPZ Orašje uloženo 800 tisuća eura'' – podsjetio je ministar.
Također, u Kazneno popravni dom Zenica uloženo je 2,3 milijuna eura za izgradnju posebnog paviljona smještajnih kapaciteta.
''Jedan od najkapitalnijih projekata kojega je podržala Europska delegacija jeste izgradnja zatvorskog kompleksa na lokalitetu Igman, odnosno Blažuj, čime su se stvorili uvjeti da Sarajevska županija riješi problem suđenja u razumnom roku, da se oslobodi prostor županijskog i općinskog suda u Sarajevu te da se pojača kapacitet rada suda'' – kazao je Škobić.
Vratiti povjerenje u pravosuđe
Na kraju razgovora ministar Škobić ocijenio je kako se povjerenja u pravosuđe tamo gdje ga nema, iako ga, po njegovoj ocjeni, u nekim segmentima ima, može vratiti isključivo poboljšanjem učinkovitosti rada, odnosno bržim radom sudova.
''Važno da onaj tko osjeti potrebu za zaštitom suda to ostvari što prije, a ne za pet, deset ili koliko već godina, nego da to bude efikasna zaštita koju će brzo dočekati onaj tko pokrene taj postupak. Nerijetko se zna desiti da neki ljudi to i ne dočekaju. Čemu pravda ako dođe kasno? To je ono zbog čega građani BiH na neki način nemaju povjerenje u pravosuđe. Ja se nadam da ćemo mi, kroz set zakona koje planiramo raditi, poboljšati upravo i taj segment pravosuđa'' – poručio je federalni ministar pravde Vedran Škobić.
