Nasilje nad ženama u BiH - Riječi su važne, ali ne koliko i djela

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Piše: Victoria Billing,
direktorica za Europu i liderka za rodna pitanja za Zapadni Balkan, Ministarstvo vanjskih poslova Ujedinjenog Kraljevstva

Rodna ravnopravnost i osnaživanje žena i djevojčica su prioriteti vanjske politike Vlade Ujedinjenog Kraljevstva. To su, također, pitanja kojima sam se, kao britanska diplomatkinja, bavila u svakoj od država u kojima sam radila tijekom karijere. Vidjela sam iz prve ruke koliko je važna rodna ravnopravnost za ostvarivanje punog potencijala stabilnosti i ekonomskog razvoja u svim zemljama.

16 dana aktivizma

Godišnja kampanja 16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja počela je 25. studenog, Međunarodnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, i trajat će do Međunarodnog dana ljudskih prava, koji će se obilježiti 10. prosinca. U Bosnu i Hercegovinu sam došla na čelu britanskog izaslanstva za sastanak Vijeća za provedbu mira i ovom prilikom želim, također, predstaviti načine na koje  Ujedinjeno Kraljevstvo prioritizira svoj rad u borbi protiv nasilja nad ženama, kako u svijetu, tako i ovdje u BiH.

Političko i ekonomsko osnaživanje žena ključno je za stabilnost: društva koja imaju  stopu  jednakosti su sigurnija i demokratičnija. Usprkos potpunoj pravnoj ravnopravnosti, žene u BiH i dalje se suočavaju s nejednakostima. Manje su zastupljene na tržištu rada BiH, obavljaju više neplaćenog rada u domaćinstvima u odnosu na muškarce, posjeduju manje imovine i nedovoljno su zastupljene u političkim odlučivanjima. To se mora promijeniti, ne samo zato što je BiH uskraćena za priliku da osjeti  dobrobiti koje njeni najbolji ljudi mogu dati, već i zato što to  doprinosi okruženju u kojem se nasilje nad ženama često ne adresira.

Femicid je ubojstvo žena od strane muškaraca samo zato što su žene. To je užasan zločin, koji predstavlja najekstremniji oblik rodno-zasnovanog nasilja. Želim iskoristiti ovogodišnju kampanju 16 dana aktivizma kako bih podigla svijest o femicidu, te kako bih ukazala šta se još može uraditi u sprječavanju  ovih strašnih zločina.

Dom – najopasnije mjesto za žene

BiH je usvojila sve najvažnije međunarodne standarde za zaštitu prava žena. To uključuje Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istambulsku konvenciju) i Konvenciju Ujedinjenih naroda o eliminiranju svih oblika diskriminacije žena. Međutim, bez efikasnog provođenja, ovi instrumenti ostaju na razini deklaracija. Riječi su važne, ali ne koliko i djela.

Nedavno istraživanje naše partnerske organizacije AIRE centra pokazalo je da je većina femicida počinjena u domu žrtava, te da su počinitelji, u većini slučajeva, članovi njihovih obitelji. Drugim riječima, često za žene najopasnije mjesto je upravo njihov dom. Ovo je važno jer je  većini femicida prethodilo dugotrajno porodično nasilje. Uloga lokalnih vlasti i civilnog društva ključna je u ovim situacijama. Podržavam izjave lorda Peacha, tijekom njegove nedavne posjete, kojima je pozdravio odluku Gradskog vijeća Grada Sarajeva da financijski podrži rad svih sigurnih kuća u BiH. Nadam se da će ova odluka potaknuti sve vlasti da preuzmu odgovornost i osiguraju neophodne usluge potrebne žrtvama. Važno je na vrijeme prepoznati rane znakove rodno-zasnovanog nasilja i obiteljskog nasilja. Žrtve i šire društvo moraju biti upoznati s opcijama koje su im dostupne, tako da mogu tražiti podršku ako smatraju da im je neophodna. U slučajevima kada budu uključene, vlasti moraju postupati na način koji je odmjeren i uravnotežen, kako bi zaštitili prava svih uključenih.

Što me dovodi do mog sljedećeg zaključka: kolektivno moramo promijeniti način na koji govorimo o rodno-zasnovanom nasilju i femicidu. Ovo se odnosi na različite segmente društva. Na primjer, stereotipi i predrasude javljaju se i u sudnicama. Osiguravanje adekvatnih kazni za počinitelje podrazumijeva pravilnu kvalifikaciju djela i ocjenu otežavajućih i olakšavajućih okolnosti. Međutim, na ove složene procese ponekad utječu svjesne ili nesvjesne predrasude. Na primjer, u pojedinim predmetima, činjenica da je počinitelj "obiteljski čovjek" ili "otac maloljetne djece" često se smatrala  olakšavajućom okolnošću. Zašto? Nekonzistentnost sudskog procesa i presuda narušava povjerenje u pravosuđe i ima negativan utjecaj na spremnost žrtava da potraže pravnu zaštitu. Senzacionalističko medijsko izvještavanje kojim se umanjuje rodno-zasnovano nasilje također je odraz šireg društvenog problema u javnom diskursu koji je pod utjecajem mizoginije. Tu ponovo uviđamo da se počinitelji predstavljaju kao "posvećen otac" ili "nositelj ratnih priznanja", udaljavajući se time od osnovnog problema: samog zločina!

Smjernice za pravosuđe

Percepcija rodno-zasnovanog nasilja i način na koji razgovaramo o njemu je prepoznat problem – prošlog mjeseca preko 70 eminentnih novinara i urednika iz BiH pozvalo je svoje kolegice i kolege da unaprijede način na koji izvještavaju o ubistvima žena. Pozdravljam ovaj pristup i želim saznati kako Ujedinjeno Kraljevstvo može pomoći.

Sve više se zahtijeva specifična kriminalizacija femicida, te pooštravanje kazni diljem svijeta. Na primjer, u Ujedinjenom Kraljevstvu ne postoji definicija femicida u krivičnom zakonu. Određeni napredak je napravljen i to pozdravljamo; međutim do promjena se dolazi sporo. U BiH je, ovog rujna, u parlamentarnu proceduru upućen prijedlog izmjena Krivičnog zakona Federacije BiH kojim se predlaže uvođenje femicida kao krivičnog djela. Pored toga, u novembru je Narodna skupština Republike Srpske usvojila Nacrt zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama, kojim je femicid prepoznat kao posebno krivično djelo. Međutim, kako su nevladine organizacije upozorile, ovim se zakonskim rješenjem sankcija ne precizira ni na koji način.

Borba protiv rodno-zasnovanog nasilja važan je programski prioritet Ujedinjenog Kraljevstva. Uz našu podršku, AIRE centar će uskoro objaviti smjernice za pravosuđe za postupanje u slučajevima femicida. Ovaj vodič sadrži korisne smjernice za adekvatnu kvalifikaciju krivičnih djela, te preporuke najboljih praksi za ocjenjivanje otežavajućih i olakšavajućih okolnosti. Pored toga, Smjernice sadrže preporuke za zaštitu prava žrtava u krivičnom procesu, kako bi se osiguralo da se žrtve tretiraju s dostojanstvom i poštovanjem.

Uviđajući važnost međunarodne suradnje sudaca, AIRE centar je osnovao Mrežu sudaca i sutkinja posvećenih jačanju rodne ravnopravnosti, koja okuplja preko 60 sudaca iz regije. Ova Mreža će imati ključnu ulogu u podizanju svijesti o rodno-zasnovanom nasilju i femicidu, te će doprinijeti ostvarivanju konkretnog napretka u postizanju pravde za žrtve. Ujedinjeno Kraljevstvo će biti uz njih na svakom koraku.

Radujem se susretima s Agencijom za ravnopravnost spolova BiH i lokalnim političarima i političarkama Brčko distrikta BiH i prilici da saznam više o ovim pitanjima. Iskreno se nadam da će ovogodišnja kampanja 16 dana aktivizma podići svijest o problemu femicida, te da će poslužiti kao katalizator za vođe zajednica, zakonodavce, policiju, i pravosuđe, kako bi pojačali  napore u suzbijanju pošasti rodno-zasnovanog nasilja.