Novinarima onemogućeno praćenje elektronske sjednice VSTV-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Odluku da elektronskoj sjednici Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) koja se održava u srijedu i četvrtak neće moći nazočiti novinari, sugovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) smatraju zabrinjavajućom.

Iz Vijeća je u najavi sjednice objašnjeno da prisustvo javnosti nije predviđeno Pravilnikom o održavanju elektronskih sjednica i da VSTV BiH nije u mogućnosti osigurati predstavnicima medija direktno praćenje elektronske sjednice na kojoj će se, između ostalog, govoriti i izmjenama Zakona o VSTV-u. Jedini način na koji će javnost saznati što se događalo na sjednici bit će iz priopćenja za javnost. Prema mišljenju stručnjaka, takva odluka dodatno će smanjiti transparentnost ove pravosudne institucije.

Integritet i transparentnost

Predsjednik Vijeća Milan Tegeltija kaže da zbog sigurnosnih razloga nisu omogućili prisustvo javnosti.

''Tehnički je moguće da sjednice prati ograničen broj posmatrača, ali Pravilnikom nije predviđeno da posmatrači pristupaju našem online sistemu iz razloga ‘cyber sigurnosti' cijelog pravosudnog sustava'' kaže Tegeltija i dodaje kako će na narednoj sjednici ''vidjeti da li postoji sigurna opcija za učešće putem posmatrača (…) ako se nastavi ova situacija s pandemijom''.

Iz Delegacije Europske unije (EU) u BiH kažu za BIRN BiH da ni uvjeti rada tijekom pandemije ne smiju narušavati integritet i transparentnost rada pravosudnih institucija.

''Transparentnost, integritet i odgovornost su ključni preduvjeti za vladavinu prava, i od suštinske su važnosti za vraćanje povjerenja građana u pravosudni ssustav Bosne i Hercegovine. Okolnosti izazvane pandemijom COVID-19 uistinu predstavljaju tehnički izazov za sve. Međutim, to ne bi smjelo ugroziti standarde transparentnosti i odgovornosti, te bi se trebali koristiti svi digitalni alati koji su dostupni'', navode iz Delegacije EU u BiH.

Ukoliko VSTV ne ispunjava tehničke uslove za održavanje online sjednica, onda ih ne treba ni biti sve dok uslovi ne budu potpuni, mišljenja je komunikolog Mirza Mehmedović sa Odsjeka za žurnalistiku na tuzlanskom Filozofskom fakultetu.

''Primarni zadatak institucije kakva je VSTV BiH jeste da bude u službi javnosti i građana. Zašto održavati sjednicu ako ne možemo ispuniti uvjete da javnost na transparentan način bude upoznata s radom VSTV-a i odlukama s te sjednice. Bez svih ranijih afera, pod pretpostavkom da će sve sa te online sjednice biti urađeno na najbolji način, automatski se ponovo postavlja pitanje transparentnosti njihovog rada nakon ovakve odluke'', kaže Mehmedović.

Kada je krajem aprila VSTV odlučivao o donošenju Pravilnika o održavanju elektronskih sjednica, član ovog tijela Goran Nezirović je rekao da će se Vijeće potruditi da ostane transparentno za javnost.

''Bit će objavljen i transkript i zapisnik, tako da je to način da osiguramo minimum javnosti našeg rada u ovom trenutku'', kazao je tada Nezirović.

U usvojenom Pravilniku navodi se da će za elektronske sjednice na stranici Vijeća biti objavljeni dnevni red, izvještaj sa sjednice, ali i zapisnik cijele sjednice.

''Transparentnost će se osigurati kroz zapisnik koji će biti objavljen javno, a tako je predviđeno i našim Pravilnikom'', kaže Tegeltija za BIRN BiH.

Ova institucija nije do sada poštovala vlastite najave.

Vijeće je u svibnju 2020. godine održalo dvije elektronske sjednice, ali na dijelu stranice VSTV-a predviđenom za to nema zapisnika sa ove dvije sjednice. Vijeće nije objavilo niti jedan zapisnik sa sjednica održanih od početka pandemije.

Iz Misije OSCE-a u BiH napominju kako je Pravilnikom predviđeno da i druge osobe mogu prisustvovati sjednicama, da se sjednice snimaju i da javnost ima mogućnost pristupa pojedinim dijelovima snimka.

''VSTV treba pronaći tehničke mogućnosti kojima će se sjednice učiniti javnim. Omogućavanjem javnosti da prati elektronske sjednice Vijeća, čak i tijekom teških okolnosti uzrokovanih pandemijom virusa COVID-19, osnažuje se povjerenje u institucije i njeguju demokratske vrijednosti”, poručuju iz OSCE-a.

Transparentost za Vijeće zavisi od okolnosti

U ekspertskom izvještaju EU koji je predstavio Reinhard Priebe u prosincu 2019. godine navodi se da VSTV nije postigao dovoljna razina transparentnosti.

Odvjetnica Nina Kisić objašnjava da je Priebe upozorio da VSTV mora usvojiti smjernice i strategiju odnosa s medijima, ''kako bi se premostio jaz između nositelja pravosudnih funkcija i građana''.

''Zato je odluka VSTV-a da održava sjednice bez javnosti još više zabrinjavajuća ako se uzme u obzir ovaj Priebeov izvještaj. Zatvaranjem sjednica za javnost samo se dodatno povećava nepovjerenje javnosti u rad pravosuđa u BiH i u odluke koje VSTV donosi na takvim sjednicama'', kaže Kisić.

Dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta Vitez Goran Šimić navodi primjer međunarodnih konferencija s puno više sudionika nego na sjednicama VSTV-a sa kojih je omogućen prijenos.

''Ja sam čak i mišljenja da je ovo namjerno narušavanje transparentnosti od strane VSTV-a, čije rukovodstvo, umjesto da, zbog silnih afera u proteklom periodu, bude što transparentnije, oni na ovaj način produbljuju tu svoju netransparentnost. Ako ja mogu držati online predavanja studentima u Poljskoj, ne znam zašto njihovoj sjednici ne bi mogli prisustvovati mediji'', kaže on.

Članica VSTV-a Amila Kunosić smatra da javnost nema potrebe za nepovjerenjem zbog ovakve odluke, navodeći da su rukovodstvo i članovi prinuđeni na ovakav rad.

''Ne slažem se da je ovom odlukom dovedena u pitanje transparentnost rada VSTV-a. Mi na ovakvim sjednicama rješavamo doslovno samo najhitnije stvari, a svi zaključci će biti javno objavljeni nakon sjednice. Među prvima smo poduzeli sve apsolutne mjere zaštite ljudi od pandemije, kada je u pitanju rad pod tim okolnostima. U samom Sekretarijatu imamo dosta zaraženih i radimo u teškim uvjetima, i trudimo se maksimalno da budemo transparentni, koliko uvjeti dopuštaju”, kaže Kunosić.

Na dvodnevnoj sjednici su planirane rasprave o Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u BiH, nacrtima zakona o suđenju u razumnom roku u BiH i Brčko distriktu, informaciji o radu Ureda disciplinskog tužitelja za treći kvartal ove godine, izmjenama poslovnika Vijeća te smjernicama za tužitelje o obaveznom poštivanju ciljeva i mjera iz Revidirane strategije za rad na predmetima ratnih zločina.