Mine nakon rata ubile 610 ljudi u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina jedna je od minama najzagađenijih zemalja u Europi. Više od dva desetljeća nakon rata u BiH je još uvijek sumnjivo oko 1050 četvornih kilometara, a ugroženo više od pola milijuna stanovnika.

Problem s minama prisutan je u više od 120 općina ili gradova, odnosno 1398 ugroženih mjesta. Kontaminiranost minama/ESZR izravno utječe na sigurnost 545.603 stanovnika, odnosno 15% od ukupnog broja stanovnika BiH.

Djeca u BiH još uvijek prolaze uz minska polja i idu u školu. U poslijeratnom razdoblju u BiH je od mina stradalo više od 1750 osoba, od čega više od 610 smrtno. Od toga su 185 žrtava žene (11%), a 250 žrtava djeca (14%).

Organizacije koje se bave razminiranjem nisu imale stradavanja deminera u 2018., što je vrlo važno i za Centar i za sve organizacije kao i donatore, javlja Večernji list.

“Nažalost, u BiH smo imali dva minska incidenta. Prvi slučaj je kad je čovjek ušao u obilježeno minsko polje, pa je nastradao. Imali smo dvojicu lovaca koji su ozlijeđeni. Dakle, u 2018. imali smo četiri osobe, jedna osoba je poginula, a tri su ozlijeđene. Proljeće i jesen su najizraženiji, kad ljudi idu u šumska područja radi prikupljanja ogrjeva. Nepoštovanje oznaka je ono što najviše dovodi do stradanja unutar minskih polja”, kazao je za AA ravnatelj Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC) Saša Obradović.

Sedmi u svijetu Među 10 najugroženijih općina u BiH su: Doboj, Teslić, Maglaj, Usora, Zavidovići, Gornji Vakuf, Sanski Most, Velika Kladuša, Travnik i Ilijaš. BiH je na 7. mjestu u svijetu kad je riječ o ugroženosti minama.

“Na sedmom-osmom mjestu smo u svijetu. Tu su Sudan i Kolumbija koji imaju velike probleme u kojima još traju sukobi i postavljaju se nova minska polja”, rekao je Obradović.

Procjene s terena pokazuju da je u BiH ostalo još dosta 3. kategorije koja je sumnjiva i opasna.

“To je oko 60% tog teritorija u BiH kojima je vrlo teško prići, deminirati ga i dobiti određene podatke za ta minska polja. Nedostatak sredstava, koja su potrebna za godišnji plan razminiranja BiH, nikad se ne osiguraju u punom kapacitetu”, kazao je Obradović.