ratni zločin
Podignute optužnice zbog zločina u Srebrenici
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH, podigao je optužnicu protiv Milana Bogdanovića, rođenog 19.listopada 1950. godine u Srebrenici, državljanina BiH. Optuženi se tereti da je u razdoblju od 10. srpnja do kraja listopada 1995.godine, sudjelovao u progonu bošnjačkog stanovništva iz Zaštićene zone UN Srebrenica ubojstvima, prisilnim premještanjem stanovništva, nezakonitim zatvaranjem i prisilnim nestancima civila Bošnjaka.
Optužen Milan Bogdanović
Prema navodima optužnice, optuženi je na dužnosti zapovjednika 6. čete PJP CJB Zvornik zapovjedao i nadzirao aktivnosti pripadnika čete koji su duž putne komunikacije, od Konjević Polja prema Cerskoj i Novoj Kasabi, zajedno sa drugim pripadnicima policije vršili zarobljavanje muškaraca Bošnjaka, koji su pokušavali u strahu za svoje živote pobjeći iz Zaštićene zone UN Srebrenica, zatim su neke od njih odvodili u kuću gdje je bila komanda čete, a neke od njih provodili prema stadionu u blizini Nove Kasabe, a oko 500 zarobljenika natovarili u kamione i autobuse, odakle su odvezeni u pravcu Zvornika i Bratunca.
Pripadnici navedene čete su neke zarobljenike u grupama provodili i zatvarali u neuvjetne prostorije magacina na raskrsnici u Konjević Polju, u kojima su držani bez hrane i vode, te tako omogućavali pripadnicima različitih jedinica VRS i policije da ih zlostavljaju i ubijaju, te je ubijeno više od 50 zarobljenih muškaraca Bošnjaka, a grupa od 16 zarobljenika je odvedena na lokalitet Kušlat i strijeljana, od kojih je samo jedan preživio strijeljanje.
Optuženi je kao zapovjednik PS Skelani, u srpnju 1995. godine naredio preuzimanje dvojice civila bošnjačke nacionalnosti iz PS Bajna Bašta R Srbija i njihovo zatvaranje u PS Skelani, koji su nakon toga nestali, a njihovi posmrtni ostaci su pronađeni i identificirani iz masovne grobnice Glogova, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH. Optuženi se tereti da je naredio pripadnicima PS Skelani uhićenje pet civila, bošnjačke nacionalnosti u selu Rulovci, koje su nakon uhićenja zatvorili i oko tri mjeseca držali u neuvjetnoj prodrumskoj prostoriji policijske stanice, pri čemu su vođeni na prisilne radove za potrebe jednog poduzeća, nakon čega su nestali i dalje se vode kao nestale osobe.
Optuženi se tereti da je počinio kazneno djelo Zločin protiv čovječnosti iz čl. 172. st.1. toč. h) Kaznenog zakona Bosne i Hercegovine, a sve u vezi sa članom 180. stav 1. i članom 29. KZ BiH. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH.
Optužnica protiv protiv Radoslava Jankovića
Tužitelj Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH podigao je optužnicu protiv Radoslava Jankovića, rođenog 8. listopada 1949. godine u mjestu Donja Paležnica, općina Doboj, državljanina Republike Srbije.
Optuženi se tereti da je od 11. srpnja do 19. srpnja 1995. godine, u svojstvu obavještajnog časnika u Odjeljenju za obavještajno - sigurnosne poslove u Glavnom stožeru VRS-a, svojim djelima i propustima, pomogao i podržao počinjenje kaznenih djela i propusta, učinjenih radi djelomičnog istrebljenja bošnjačkog naroda sa područja Srebrenice.
Optuženi je kao svjesni pomagač sudinicima u udruženom zločinačkom poduhvatu, kojeg su činile između ostalih i najviše strukture Glavnog stožera VRS, Bratunačke brigade, Zvorničke brigade, te razni drugi pojedinci i vojne i policijske jedinice, počinio kaznena djela i propuste, znajući da njegova djela i propusti čine dio širokog i sustavnog napada usmjerenog protiv civilnog bošnjačkog stanovništva.
Tereti se da je svjesno pristupio pomaganju ovog poduhvata u srpnju 1995. godine, nakon što se smjestio u Stožer Bratunačke brigade, odakle je slao obavještajne informacije, te je sudjelovao na sastancima na kojim se odlučivalo o odvajanju muškaraca od njihovih obitelji i transportu žena i djece iz Zaštićene zone UN Srebrenica.
Prema navodima optužnice, optuženi Janković je u Potočarima, gdje se okupljalo bošnjačko stanovnišvo iz Srebrenice koje je tražilo zaštitu od strane UN-a posredovao kod komande Nizozemskog bataljuna u evakuaciji bošnjačkog stanovništva.
Optuženi je uspostavio kontakt sa komandom Nizozemskog bataljuna, tražeći da uđe u njihovu bazu, kako bi provjerio ima li među ženama i djecom vojnosposobnih muškaraca, ističući da će svi civili biti prebačeni u Kladanj, da će se za ranjenike sam pobrinuti i da se evakuacija mora vršiti jer nema dovoljno hrane, dok je sve vrijeme održavao direktnu vezu sa General stožerom, obavještavajući ih o evakuaciji i transportu civilnog stanovništva.
Optuženi se tereti da je grupi vojnih policajaca Bratunačke brigade izdao naredbu da civilno stanovništvo iz okoline Potočara sakupe i dovedu u bazu Nizozemskog bataljuna kako bi bilo transportirano, također je i organizirao pravljenje popisa žena, djece i muškaraca koji su se ukrcavali u kamione i autobuse, kako bi nakon što je transport civila iz Potočara bio završen, napravio završni izvještaj o transportu civila iz Potočara.
Također, optuženi Janković tereti se da je bio u pratnji tri autobusa, puna zarobljenika koji su odvedeni u Orahovac, gdje su muškarci, bošnjačke nacionalnosti privremeno zatvarani a za koje je znao da će biti ubijeni, kao i da je nadgledao evakuaciju više desetina ranjenika i lokalnog osoblja organizacije "Liječnici bez granica" iz Zaštićene zone UN-a Srebrenica, u namjeri da onemogući odlazak ranjenika i lokalnog osoblja, te je odvraćao pažnju međunarodne zajednice koja je vršila pritisak u vezi sa izdvojenim muškarcima, te je u bazi UN-a dao lažnu izjavu kojom je namjeravao legitimizirati prisilno uklanjanje bošnjačkog stanovništva koje se okupilo u Potočarima.
Optuženi se tereti da je počinio kazneno djelo genocid Kaznenog zakona BiH. Optužnica je proslijeđena Sudu BiH, priopćeno je iz Tužiteljstva BiH.