Ponovno ekshumacija na Rostovu: Kriju li se tu tijela i preostalih 15 nestalih Hrvata iz Bugojna?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na lokaciji Tvrdulje na Rostovu nadomak Bugojna u srijedu, 21. srpnja, po nalogu Tužiteljstva BiH nastavlja se potraga za tijelima preostalih 15 hrvatskih logoraša koji su u ratu nasilno odvedeni iz logora Armije RBiH u Bugojnu.

''Nakon gotovo godinu dana nastavljamo potragu za tijelima nestalih Hrvata. U međuvremenu smo istragom na terenu došli do pouzdanih informacija kako bi lokacija Rostova, na kojem smo u ljeto prošle godine ekshumirali četiri tijela iz skupine od 19 nasilno odvedenih logoraša, mogla kriti i tijela preostalih 15 za kojima se još uvijek traga'', kazao je Marko Jurišić, član Instituta za nestale osobe BiH.

Stradanja Hrvata

Podsjećamo, prije godinu dana na Rostovu ekshumirana su tijela Zorana Galića, Dragana Miličevića, Ante Markulja i Franje Jezidžića, koja su nakon identifikacije u laboratoriju Međunarodnog povjerenstva za nestale osobe u Haagu proljetos pokopana u Bugojnu i Mostaru. Ekshumacije koje se nastavljaju u srijedu, prema očekivanjima, trebale bi rasvijetliti sudbinu još 15 nasilno odvedenih hrvatskih logoraša iz skupine koja je nakon rata brojala 21 logoraša.

Za posmrtnim ostacima preostalih 15 njihove obitelji tragaju gotovo 28 godina. Još uvijek se traže: Branko Crnjak, Miroslav Dilber, Niko Džaja, Jadranko Gvozden, Dragan Erkapić, Perica Kovačević, Perica Crnjak, Zdravko Juričić, Ivo Miloš, Nikica Miloš, Nikica Miloš Kardelj, Mario Subašić, Niko Zlatunić, Stipica Zelić i Mihovil Strujić. Početak ekshumacija na Rostovu u ljeto prošle godine obilježilo je imenovanje Selme Cikotića državnim ministrom sigurnosti. Cikotića, kao ratnog zapovjednika Operativne skupine Zapad Armije RBiH, osim Dževada Mlaće, predsjednika Ratnog predsjedništva, Hrvati Bugojna smatraju najodgovornijim za nasilna odvođenja i nestanak hrvatskih logoraša, ali i progon 16 tisuća Hrvata iz Bugojna te brojne zločine nad hrvatskim stanovništvom, kao i pljačku i uništavanje imovine u vlasništvu Hrvata, kao i katoličkih vjerskih objekata.

Kosti ključni dokaz

Cikotića s nestankom hrvatskih logoraša povezuje i ratna prepiska s njegovim nadređenim. Prema saznanjima hrvatskih stradalničkih udruga u Bugojnu, Cikotić je pokušao zaustaviti nastavak potrage na Rostovu, ali mu to očito nije uspjelo.

S tim je za nedavnoga posjeta središnjoj Bosni upoznat i predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Ekshumacije i nastavak potrage počinju samo nekoliko dana nakon Milanovićeva posjeta. Slučajno ili ne, doznat će se jer ništa, pa ni kosti nasilno odvedenih, ne može ostati skriveno.

One su ključan dokaz zločina koji bi morao na optuženičku klupu konačno dovesti i glavne kreatore etničkog čišćenja Bugojna, Selmu Cikotića i Dževada Mlaću, piše večernji list.