Europski sud za ljudska prava
Presude se nižu, BiH tapka u mjestu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Iako je to dužna, Bosna i Hercegovina ne izvršava presude Europskog suda za ljudska prava u Strazbourgu. Presude se nižu, država tapka u mjestu. Više od desetljeća na osnovna ljudska prava čekaju Sejdić i Finci. I nisu jedini.
Prva je bila prije 11 godina, kada je Europski sud u Strazbouurgu presudio u korist Derve Sejdića i Jakoba Fincija. Bio je to dašak nade u borbi za ravnopravnost.
"Ne mislim da ćemo na narednim izborima imati nekog u Predsjedništvu nekog tko je Rom, Židov ili Ukrajinac, ali sigurno je da ćemo imati pravo da svi oni budu u utrci za ta sjedišta", kazao je tada Jakob Finci, predstavnik Židovske zajednice u BiH (22.12.2009.).
Od takve utrke za sada ništa, jer presuda još nije provedena. A po svemu sudeći - i neće uskoro. Ali ni tu nije kraj. Umjesto da svi oni koji nisu konstitutivni, tj. pripadnici su ostalih naroda u BiH - budu vidljivi, oni to nisu.
"Nas one konkretno na koje se odnose presude nije nikada nitko ništa pitao. Ostali su otprilike svi u ćošku, nema ih nigdje, nemaju prava, pripadnici konstutitivnih naroda mogu da se presele iz entiteta u entitet i dobiju sva prava", kazao je Finci prije više od tri godine (04.05.2017.), piše Federalna.ba
Za razliku od Jakoba Fincija, Ilijaz Pilav Bošnjak u entitetu RS morao bi se preseliti u Federaciju kako bi ostvario svoja prava jer u RS-u, u kojem živi, ne može. Presuda u njegovu korist donesena je prije četiri godine: "Ja imam običaj reći da sam svojom misijom na neki način završio ono što je trebalo biti i meni osobno važno - a to je da nekada, ako neko poželi iz moje Srebrenice, može da se kandiduje za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH" (04.05.2017.).
Ali ni Srbin iz Federacije ne može da se kandidira za člana Predsjedništva BiH iz entiteta RS. To je pokazala i posljednja presuda u predmetu Svetozara Pudarića. Presudu je dobio, ali ne i dočekao.
Da će na provedbu čekati ova, ali i presude Zornić i Šlaku, jasno je odavno, jer dogovora za izmjene izbornog zakona nema. Žele ga po svojoj mjeri.
"Onog trenutka kada mi definiramo da predstavnici jednog naroda drugom ne biraju predstavnike - govorimo li o članu Predsjedništva ili Domu naroda ili drugom nečemu - ja sam siguran da smo mi ključne probleme funkcionisanja u BiH riješili", riječi su Dragana Čovića, člana Kolegija Doma naroda PSBiH (30.10.2015.).
Provedba presuda jedan je od prioriteta kako bi BiH dobila kandidatski status. Presude se nižu, apelanti čekaju, a Bosna i Hercegovina ostaje zarobljena na putu prema EU.