Prilagoditi medijske sadržaje za 400.000 osoba sa invaliditetom u BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Pristupačnost medijskih sadržaja osobama s invaliditetom tema je koja možda nikada nije bila aktualnija nego u vremenu kada se cijeli svijet suočava s posljedicama pandemije Covid-19 te su danas predstavljena dva modula kako je to moguće učiniti.

Kako je rečeno danas na online predstavljanju edukativnih modula, time je značajniji rad u okviru projekta "Jednak pristup svima" koji financira Europska unija i koji je osmišljen da unaprijedi nivo pristupačnosti medijskih sadržaja i servisa za osobe s invaliditetom i poboljša pravni okvir i prakse u ovom segmentu.

Mogućnost za suradnju

Projekt otvara mogućnost za usku suradnju medija i osoba s invaliditetom i doprinosi jačanju ljudskih prava, a dvije bh. institucije dale su značajan doprinos projektu i to su Regulatorna agencija za komunikacije (RAK) Bosne i Hercegovine i Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH

Prisutnima se obratila pomoćnica direktora RAK-a za emitiranje Amela Odobašić koja je kazala da situacija u BiH nije mnogo lošija od zemalja okruženja, osim u Hrvatskoj koja kao članica Europske unije ima obaveze koje mora ispuniti u tom smislu.

Dodala je da je Direktiva EU o audiovizualnim uslugama donesena u novembru 2018. godine u kojoj je prepoznat segment pristupačnosti, ali je pitanje do koje će mjere BiH moći prilagoditi se tome iako su neke aktivnosti već pokrenute, prenosi Fena.

Odobašić pojašnjava da taj dokument obavezuje nacionalne regulatore da utvrde konkretne ciljeve i procenat audiovizualnog sadržaja koji treba učiniti pristupačnim.

Izrada novog Zakona

''U tijeku je izrada novog Zakona o elektronskim komunikacijama i elektronskim medijima, a u njega je ugrađena odredba o pristupačnosti medijskih usluga osobama s invaliditetom koja propisuje da RAK naloži proporcionalne mjere kako bi mediji prilagodili sadržaj'', naglasila je Odobašić.

U dozvolama koje su date medijima za emitiranje uključene su obaveze prema kojima su dužni osigurati program pristupačan osobama s invaliditetom i osobama s poteškoćama u razvoju te osiguraju minimalno 10 posto prilagođenog sadržaja od ukupno emitiranog programa.

Sva tri javna servisa dostavila su petogodišnje akcione planove za ispunjenje tih obaveza, kaže Odobašić, i ubrzo će RAK dati odobrenje za njih uz sve razumijevanje za javne servise i da će za to trebati vremena, a sada je samo jedan posto sadržaja učinjen pristupačnim.

Sanja Škuletić-Malagić iz Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice podsjetila je da je BiH ratificirala UN Konvenciju o pravima osoba s invaliditetom 2010. godine koja posebno zahtijeva da se osigura da osobe s invaliditetom uživaju u pristupačnom televizijskom programu u pristupačnim formatima.

Konkretno u članu 9 koji se odnosi na pristupačnost Konvencija obavezuje države da poduzmu mjere koje će osobama s invaliditetom, osigurati pristupačnost fizičkom okruženju, prijevozu, ali i informacijama, komunikacijama i komunikacijskim tehnologijama.

Dalje se u članu 30 precizira da će država poduzeti mjere da osobama s invaliditetom osigura dostupnost televizijskih programa, filmova, pozorišta i drugih kulturnih sadržaja u pristupačnom formatu.

Preporuke BiH

UN Odbor za prava osoba s invaliditetom preporučio je BiH da donese strategiju o pristupačnosti kao i akcioni plan s odgovarajućim proračunom, djelotvornim mehanizmom praćenja i mjerilima za uklanjanje barijera, uz primjenjive i djelotvorne sankcije u slučaju nepoštivanja, i između ostalog.

Također, preporučeno je da BiH osigura dostupnost informacija i društvenih komunikacijskih medija, s posebnom pažnjom na elektronske medije, a iako su ove preporuke date još 2017. godine BiH još uvijek nije uspjela prilagoditi medijske sadržaje toj kategoriji društva.

''Na svojevrstan način sve to podupiru i direktive EU o audiovizualnim medijskim uslugama te o pristupačnosti web stranica dok Europski akt o pristupačnosti proširuje obavezu web pristupačnosti na sve online usluge i servise koji su od javnog interesa'', kazala je Škuletić-Malagić.

Iznijela je podatak da svaki deseti građanin u BiH živi s nekom vrstom invaliditeta te je obaveza cijelog društva, prvenstveno države i svih donosioca odluka u oblasti komunikacija, osigurati da približno 400.000 osoba s invaliditetom u BiH može kao i svi ostali koristiti informativno-komunikacijske kanale.

''Niska razina osviještenosti o pravima i potrebama osoba s invaliditetom kao i prednostima pristupačnih informacijsko-komunikacijskih tehnologija rezultira veoma niskim nivoom pristupačnosti IKT u BiH što je ispod jedan posto sadržaja na javnim TV servisima'', zaključila je.

Koncept projekta temelji se na prethodno urađenim istraživanjima o potrebama osoba s invaliditetom za informacijom kao i o medijskim kapacitetima za proizvodnju prilagođenih sadržaja jer su istraživanja pokazala da je samo jedan posto medijskog sadržaja u BiH prilagođeno potrebama osoba s invaliditetom (nedostaje prevod na znakovni jezik, sinkronizacija, titlovi, zvučni opis koji čine sadržaje pristupačnim).

Nepristupačnost sužava mogućnosti

Nemogućnost pristupa informacijama sužava mogućnosti za obrazovanje i mogućnosti za zapošljavanje osoba s invaliditetom ostavljajući ih na marginama socijalne isključenosti i ekonomske zavisnosti.

Uspostavljanjem Centra za jednak pristup (Equall Access Hub) osobe s invaliditetom i mediji dobili su alat za proizvodnju i plasman prilagođenih medijskih sadržaja i omogućili dijalog svih relevantnih aktera u toj oblasti.

Kroz projekta se unaprjeđuje protok informacija putem medija i zagovaračke kampanje koja predstavlja dobre politike i prakse u ovom sektoru. Akciju provodi ICVA u partnerstvu s "Ja BiH u EU".

Danas su predstavljena i iskustva Hrvatske radiotelevizije (HRT) koja je lider u toj oblasti, a najavljeno je i da će u narednom periodu biti urađena i još dva modula za prilagodbu sadržaja za web i online te će svi mediji imati pristup njima.