Primjenjivanje zakona – nepoznanica u BiH!

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Konzultant Centara civilnih inicijativa (CCI) Denis Talić istaknuo je da, po istraživanjima Centara civilnih inicijativa (CCI), bosanskohercegovačke institucije nemaju nikakvu analizu, izvještaj ili informacije o pozitivnim efektima dviju trećina donesenih temeljnih zakona od 2010. do 2014. godine, što "pravdaju nepostojanjem mehanizma koji ih tjera da istražuju efekte takvih zakona".

Talić je to izjavio povodom okruglog stola "Efekti zakona - nepoznanica u BiH" održanog danas u Sarajevu, a na kojem su predstavljeni rezultati do kojih se došlo tijekom analize postojećih zakonodavnih reperkusija na političku praksu i stvarnost BiH.

Talić također naglašava da, dok se u zemljama Europske unije (EU) hitni postupak izjednačava s vanrednim stanjem i zahtijeva mnoštvo opravdanja i analiza zbog čega se neki zakon donosi po hitnom postupku, u Bosni i Hercegovini prijeti da postane pravilo.

Naveo je podatke po kojima je u 2014. godini Vijeće ministara BiH realiziralo 35 posto zakona po hitnom postupku, Vlada Federacije BiH (FBiH) 42, a Vlada Republike Srpske (RS) 44 posto zakona.
U 2015., ističe, Vijeće ministara i Vlada FBiH čak su povećali broj zakona koji se donose po hitnom postupku. Problem je u tome, ističe, što je proces donošenja zakona vrlo skup, a proces donošenja "loših" zakona te njihova izmjena i dopuna - još skuplji.

Također je ukazao na činjenicu da se 80 posto temeljnih zakona donesenih od 2010. do 2014. godine, mogu provoditi tek kada se donesu i podzakonski akti. Međutim, kako je rekao, poznato je da na jednu trećinu tih zakona još nisu doneseni odgovarajući podzakonski akti.

Profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjoj Luci Miloš Šolaja i recenzent analize ukazao je na činjenicu da neostvarivanje zakona usvojenih u nekim procedurama, prije svega redovnoj, svodi zakone na sam deklarativni dio.

Mišljenja je da je već u samom mehanizmu donošenja zakona u zakonodavnom procesu potrebno postaviti instrument koji će pokazati koliko su ti zakoni efikasni. Ukoliko se ta efektivnost ne izmjeri, ističe, zakonodavstvo i princip vladavine prava postaju vrlo relativizirani. Dodao je da većina zakona u BiH završi s niskim stupnjem primjenjivosti.

Pomoćnik ministra za pravne poslove i europske integracije Ministarstva industrije, energetike i rudarstva RS-a Saša Savičić mišljenja je da je današnja analiza efekata zakona alat koji je ministarstvima neophodan u procesu izrade zakona. Zaključio je da se veliki broj zakona donosi ne razmišljajući u kojoj mjeri će ostvariti cilj te da se provjera zakona očitava u tome pomaže li građanima, odmaže ili je nepotreban.