Okrugli stol o Džemalu Bijediću - "Toliko nas je malo da nam treba svaki Bošnjak"

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Džemal Bijedić je bio simbol borbe za Bosnu i Hercegovinu, ali većina ljudi to tada nije mogla primijetiti i nije znala koja je bila stvarna borba iza paravana dnevnih izvještaja, medijskih slika svijeta itd.", kazao je profesor dr. Senadin Lavić.

Naime, profesor Lavić sudjelovao je na okruglom stolu pod nazivom "Doprinos Džemala Bijedića bosanskohercegovačkoj ravnopravnosti" koji je u četvrtak održan u Spomen kući "Džemal Bijedić" u Mostaru.

Bitke za BiH 

Povod okruglog stola je 47. godišnjica pogibije Džemala Bijedića (1977.-2024.)

Kako je naveo profesor Lavić, borba Džemala Bijedića je u stvari bila "borba protiv jednog predratnog koncepta velikosrbijanske i velikohrvatske ideje o BiH kao prostoru na kojem se ta dva velikodržavna projekta trebaju namiriti i uspostaviti".

"Nismo svjesni što se odvijalo iza paravana i koje su to bitke vođene za BiH. Bile su jake snage i u Beogradu i u Zagrebu koje nisu odmah poslije Drugog svjetskog rata priznavale samostalnost Republike BiH, njezinu autonomiju i neovisnost", naglasio je profesor Lavić.

Dodao je kako se od 1945. do 1960. godine BiH nije puštalo da udahne i sama se razvija i živi te bude slobodna nego je morala biti forma centraliziranog upravljanja.

"Komunisti su od 1945. godine do 1990. godine stvorili Republiku Bosnu i Hercegovinu, ravnopravnu i ustavnopozicioniranu kao i ostale Republike Jugoslavije. Mi smo od komunista naslijedili republiku, a danas poslije Daytona došli smo u stanje da ne znamo gdje je naša Republika BiH i što je Dayton donio", istaknuo je Lavić te dodao:

 "Životni cilj Džemala Bijedića i većine komunista je bio da Bosna i Hercegovina bude afirmirana kao ravnopravna republika u sklopu jugoslovenske federacije, a da Bošnjaci odnosno tadašnji Muslimani budu ravnopravan narod s drugim narodima Jugoslavije".

Jedan od najznačajnijih

Profesor dr. Osman Sušić također je bio jedan od govornika na okruglom stolu. Sučić ističe kako je Džemal Bijedić bio osoba koja se borila za ravnopravan položaj BiH.

"Kada govorimo o samoj osobi Džemala Bijedića, nažalost on je neopravdano zapostavljen u bosanskohercegovačkoj, kako znanstvenoj tako i široj javnosti. Drago mi je što se događaju ovakve stvari i mislim da trebamo još više raditi na osvjetljavanju lika i djela Džemala Bijedića koji spada ne samo u najznačajnije povijesne ličnosti 20. stoljeća nego općenito u najznačajnije bh. prošlosti", naveo je profesor Sučić.

Dodaje kako je upravo Bijedić jedna od najznačajnijih osoba koja je izvojevala da Muslimani postanu ravnopravan narod unutar BiH, ali i tadašnjoj jugoslovenskoj federaciji.

"Mislim da je njegovo djelovanje posjeduje univerzalne poruke koje su primjenjive i danas. Nažalost, 30 godina od neovisnosti BiH stvara se osjećaj, kako izučavamo stvari iz naše prošlosti '60-ih i '70-ih godina, da BiH ide unazad umjesto unaprijed i mišljenja sam da se trebamo baviti ljudima poput Džemala Bijedića, Hamdije Pozderca... Ljudi koji su se borili za BiH i da se na osnovu te njihove borbe izvuku pouke i da nastavimo ono što su oni započeli '70-ih i '80-ih godina", kazao je profesor Sučić te naveo kako su oni nažalost zaustavljeni u svojoj borbi.

"Treba svaki Bošnjak"

Profesor dr. Enes Durmišević potvrdio je kako je Džemal Bijedić bio itekako svjestan situacije u kojoj je djelovao.

"Točno se sjećam 18. siječnja 1977. godine. Bilo je to vrijeme ponajboljih godina Jugoslavije pa i Bosne i Hercegovine. Bila je tu grupa Bosanaca, ja ću ih tako nazvati, među njima je bio i Džemal koji su učinili da BiH bude, ne možemo kazati ravnopravna u to doba, ali uveliko je to bila njihova tendencija.", istaknuo je profesor Durmišević.

Ističe kako nakon smrti Džemala Bijedića BiH, narodski rečeno, tone.

"Ne bih pretjerivao niti glorificirao, ali ako uzmemo funkciju, Džemal Bijedić je Bošnjak koji je zauzeo najvišu funkciju u Titovoj Jugoslaviji. On je nevjerojatno značajna osoba i ono što me raduje je da se o tome govori", naveo je profesor Durmišević.

Dodao je kako bi Bošnjaci trebali poraditi na kulturi sjećanja i osvrnuti se na povijesni kontekst. 

"Bitno je da sakupljamo naše Bosance, kako god hoćete, Bošnjake jer smo pocijepani i jučer i danas po Bog zna koliko šavova, nacionalni, etnički, lokalni, a nas je toliko malo da nam treba svaki Bošnjak i svaki Bosanac", dodao je profesor Durmišević. 

Podsjetimo, na današnji dan, 18. siječnja 1977. godine poginuo je istaknuti političar Džemal Bijedić, tadašnji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Jugoslavije.

Bijedić je rođen 12. travnja 1917. godine u Mostaru, gdje je i odrastao kao potomak ugledne trgovačke obitelji.

Tragično je sa suprugom Razijom preminuo u zrakoplovnoj nesreći, koja se dogodila na putu prema Sarajevu, 18. siječnja 1977. godine.