''Neprihvatljivo uzdizanje HNK''
Mostarski muftija pisao Bošnjacima u vlasti - Na Lakišića haremu se lomi budućnost Mostara
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Mostarski muftija Salem-ef. Dedović danas je bošnjačkim političkim predstavnicima na svim razinama vlasti uputio Promemoriju o postizanju jednakopravnog tretmana zahtjeva Islamske zajednice (IZ) na lokalitetu nekadašnjeg Lakišića harema u Mostaru.
Muftija je promemoriju adresirao na Klub Bošnjaka u Gradskom vijeću Grada Mostara, Klub Bošnjaka u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK), ministre u Vladi HNK, bošnjačke zastupnike u Parlamentu FBiH iz hercegovačke regije, federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica, premijera Vlade FBiH i zastupnike Bošnjake u Parlamentarnoj skupštini Bosne i Herecgovine iz hercegovačke regije, priopćeno je iz muftijstva mostarskog.
''Borba za Lakišića harem - borba za jednakopravnost''
U promemoriji muftija ističe kako je pitanje lokaliteta nekadašnjeg Lakišića harema od prvorazrednog značaja za Bošnjake Mostara i Hercegovine, ne samo u vjerskom, nego u mnogo širem društvenom i kulturnom kontekstu, u uvodnom dijelu Promemorije muftija je naglasio da je borba za taj lokalitet čin istrajavanja Bošnjaka u ostvarivanju njihovog prava na jednakopravnost, ali i istrajavanja za ideju multietničkog grada Mostara u kojemu neće biti dominacije, segregacije i diskriminacije.
Pročitajte još
Naglasio je da Islamska zajednica u Mostaru već desetljećima nastoji zakonskim putem vratiti ono što joj je nepravedno oduzeto, ''makar jedan dio ogromnog Lakišića harema, u samom centru Mostara, kako bi se dostojno ekshumirali posmrtni ostaci umrlih muslimana, te na tom prostoru gradio savremeni centar od značaja za kulturno-obrazovne aktivnosti Bošnjaka na tragu izučavanja Mevlanine Mesnevije, koje datira u Gradu Mostaru još od druge polovine 16. stoljeća''.
''S obzirom na to da je baština Mesnevije općepoznata i prihvaćena u cijelom svijetu kao učenje koje zbližava i povezuje ljude, i naša je zamisao da ovim centrom u samom srcu Mostara potaknemo dijalog, toleranciju, kulturno uzdizanje, obogaćivanje i razmjenu između religija koje stoljećima egzistiraju na ovim prostorima'', navodi se u tekstu Promemorije.
Neprihvaljivo 'uzdizanje' Hrvatskog narodnog kazališta
Upozoravajući na procese koji se trenutno odvijaju na tom lokalitetu, istaknuo je kako se već dugi niz godina prostor Centralne zone grada uzurpira nelegalnim radnjama, o čemu je odluke donosilo i Gradsko vijeće.
''Neprihvatljivo je da se na tom lokalitetu uzdiže Hrvatsko narodno kazalište i drugi objekti u funkciji etničkog zaokruživanja prostora „Stolnog grada“, bez valjanog regulacijskog plana i planske dokumentacije, a da se zahtjevi bošnjačke strane uporno ignoriraju i politiziraju, bez ikakvog razloga i osnove. Štaviše, prekraja se povijest i mitovima uvjerava javnost da taj lokalitet i nije bio harem, iako su u više navrata pronađene kosti mrtvih muslimana'', dalje se kaže u tekstu Promemorije.
Muftija je izrazio očekivanja od političkih predstavnika Bošnjaka da, shodno preuzetim obvezama, u ime bošnjačkog naroda, posvećeno bdiju u ostvarivanju njegove jednakopravnosti na hercegovačkim prostorima, da u okvirima svog političkog mandata „u ovom odsudnom trenutku pokažu odgovornost i učine sve što je do njih da se sačuva dostojanstvo i čast Bošnjaka Mostara, koji su i dosada podnijeli najveće žrtve i najviše doprinijeli da se sačuva multietnički Mostar i Bosna i Hercegovina“.
''Osujetite planove hegemonijske politike''
''Povijest će svakoga od nas zabilježiti po djelima i nedjelima, ili po činjenju ili nečinjenju, odnosno po jasnom stavu ili šutnji, pa smo svi mi po ovom pitanju na ispitu i dužni smo kolektivno pokazati visoku patriotsku svijest, kako bismo zaustavili štetne, drske nasrtaje i ideološko-političke višestoljetne tendencije marginaliziranja Bošnjaka kao političkog naroda, koji je dao nemjerljivi doprinos u urbanom nastajanju, stasanju i razvitku ovog grada'', navodi se u dokumentu.
Dodaje se da bi ključni prioritet zastupnika Bošnjaka u Gradskom vijeću Grada Mostara morao bi biti da se osujete planovi hegemonijske politike kojoj je u cilju da preostali slobodni i neizgrađeni dio čestice lokaliteta nekadašnjeg Lakišića harema pretvori u neku vrstu trga za javna okupljanja građana, te time u potpunosti protjera sve druge zainteresirane subjekte iz centra Mostara, čime će se za sva vremena Mostar označiti duboko podijeljenim gradom i razbiti ideja multietničkog grada koji se upravo na tom prostoru brani i gradi.
''Svi politički akteri trebaju biti svjesni činjenice da je ovo pitanje krupno i da se na njemu lomi budućnost Mostara i odnosa među njegovim narodima, religijama i kulturama, te da će ako prođe crni scenario etničke linije sa zatvorenim jednonacionalnim ustanovama, nepovratno postati kamen spoticanja i trvenja, opterećujući miran život i dobrosusjedske odnose u ovom gradu'', upozorava muftija Dedović.
Političkim predstavnicima uputio je javni poziv da svako od njih, pod hitno, u okviru svojih političkih aktivnosti, na svim nivoima, ovo pitanje uvrsti u fokus pažnje i budnog zanimanja s obzirom na to da imaju i mehanizme i nadležnosti da djeluju u okviru pozicija na koje su izabrani.
Kapitalni projekt Bošnjaka Mostara
''Ovo pitanje moguće je riješiti u okvirima rada izabranih predstavnika Gradskog vijeća i nadležnih komisija i službi Gradske uprave, što naša javnost i očekuje u što skorije vrijeme, a mi ćemo biti dužni da obznanimo što je po tom pitanju konkretno poduzeto i urađeno. Mi držimo da je ovo kapitalni projekt Bošnjaka ovog grada i regije, i već smo pripremili novo suvremeno arhitektonsko rješenje na kojem je radio ekspertni međunarodni tim, a koje odgovara gore opisanim potrebama naše Zajednice i naroda'', kaže se u tekstu Promemorije.
Muftija političke dužnosnike upozorava ''da je svima jasno da vremena niti razloga za odgađanje nema, jer s druge strane postoji politika koja se služi nečasnim sredstvima i vraća na vrijeme podjela, stoga ovo nije vrijeme šutnje i iščekivanja, već konkretnih koraka koji će rezultirati korisnim djelima''.
''Već dugo vremena, naslušali smo se lijepih priča i najava kojima nam se pokušavaju samo 'zamazati' oči, dok drugi u tišini i podmuklo realiziraju dugoročne sistemske projekte na štetu Bošnjaka i Grada Mostara u cjelini'', navodi se na kraju Promemorije mostarskog muftije mr. Salem-ef. Dedovića upućene bošnjačkim političkim predstavnicima na svim razinama vlasti.
Podsjetimo, kada je objavljena potencijalna lokacija dočeka Nove 2023. godine na parkingu između zgrade HNK i zgrade Vlade FBiH nastao je prosvjed Bošnjaka, jer se na tom mjestu tvrde, nalazio Lakišića harem.
Nakon medijskih prepucavanja pojavili su se i transparenti "Najluđa noć na kostima Bošnjaka", "Oteto -prokleto!", "Nova 2024. Ne na Lakišića haremu"...
Inače, 23. lipnja 2023. godine održan je posljednji prosvjed protiv izgradnje zgrade HNK Mostar u središnjoj gradskoj zoni, a organizator prosvjeda bio je Medžlis Islamske zajednice Mostar.
Nakon niza prosvjeda, 6. srpnja 2023. sastali su se Dedović i Kordić, te je objavljeno kako je gotovo s prosvjedima.
''Iskazali smo dobru volju svih sudionika da sva otvorena pitanja rješavamo dijalogom, te kako nema potreba za bilo kakvim prosvjedima. Interes svih nas je mir i stabilnost, kao i vladavina prava, a nikako destabilizacija izgrađenih odnosa i suživota'', poručio je mostarski gradonačelnik Mario Kordić nakon sastanka sa muftijom mostarskim Salemom ef. Dedovićem.
Mostarski muftija Selam ef. Dedović inče tvrdi da se radi o nelegalnoj gradnji zgrade HNK na nekadašnjem lokalitetu Lakišića harema.
Mostarski gradonačelnik Mario Kordić ranije je izjavio kako se oko ovoga pitanja nepotrebno podižu tenzije u Mostaru te je ustvrdio kako nema ništa sporno oko gradnje zgrade HNK Mostar, što su u Gradu, iz Tužiteljstva i suda više puta provjeravali. Dokumentacija je, rekao je Kordić ranije provjerljiva i javna.
Kordić je u Bljesak podcastu rekao i kako Islamska zajednica u Mostaru nije diskriminirana, kako govore, što se kaže može i dokazati.
''Sve što je bilo moguće vratiti vraćeno je, čak i mimo propisa naše države, jer zakon o denacionalizaciji nikada nije donesen''. rekao je Kordić.
Na ove izjave je reagirala Islamska zajednica navodeći kako Kordić iznosi "površne opservacije o Islamskoj zajednici i njenom položaju u Mostaru" te se tvrdi kako je "Islamska zajednica (IZ) diskriminirana otkako gradonačelnici Mostara i nadležne gradske službe ne donose nikakve odluke kada su u pitanju zahtjevi IZ-a u Mostaru".