Sattler: Ono što vidimo u RS-u je akutno i hitno

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Veleposlanik Europske unije (EU) u Bosni i Hercegovini Johann Sattler izjavio je u četvrtak da dobivaju mnogo poziva za pomoć iz svih dijelova BiH, zbog pritisaka pod kojim se nalaze mediji i civilno društvo.

Odmicanje od kandidatskog statusa

"Ono što vidimo u Republici Srpskoj jeste naročito akutno i hitno, s obzirom da se govori o zakonu o kriminalizaciji klevete i o registru za nevladina udruženja. Želim sve da podsjetim da je prošlog listopada Europska komisija dala preporuku za kandidatski status BiH, uz razumijevanje da će se raditi na osam prioriteta. Jedan od njih su upravo medijske slobode. Ono što trenutno vidimo u Republici Srpskoj je upravo suprotno tome", izjavio je Sattler na konferenciji "Kritički glasovi pod pritiskom", koju je organizirala Delegacija EU u Banja Luci.

Sattler je dodao da je kleveta u jednom broju zemalja Europske unije dio kaznenog zakonika, ali da trend i preporuke nadležnih međunarodnih organizacije ukazuju na to da je potrebno to mijenjati.

"Druga činjenica – da to postoji u nekim zemljama članicama EU – jeste šte zemlje imaju izuzetno zdrav pravosudni sistem. Ukoliko to i postoji u zakonima, tamo ima pravosudni sistem u kojem zaista funkcionira. Ono što vidimo u BiH, s obzirom na dosadašnje izvještaje o napretku BiH, postoji mnogo problema u radu pravosuđa i mnogo političkih utjecaja i upravo je opasnost da će se to zloupotrebiti na taj način", dodao je Sattler.

Brza tranzicija na slobodno društvo

Veleposlanica Češke Republike u BiH Ivana Hlavsova, koja također sudjeluje na konferenciji, kaže da ima osobno iskustvo života u periodu u doba komunizma u kojem u njenoj državi nije bilo slobode medija i civilnog društva.

"Postojali su svakako oni hrabriji među nama, koji su uporno ukazivali koliko je važno da imamo glas javnosti, koliko je važno da se čuje glas naroda, međutim, ti hrabri su obično završavali na optuženičkim klupama i bili su zatvarani", rekla je Hvalsova, te dodala da se iz toga može vidjeti koliko je važna sloboda medija.

Kako je rekla, nakon završetka perioda komunizma, njena država je doživjela brzu tranziciju na slobodno društvo, što se pokazalo izuzetno bitno.

Ugrožavanje slobode govora

Prema riječima šefa misije OSCE-a Briana Aggelera, slobodni mediji i slobodno građansko društvo su ključni za napredak u mnogim područjima.

"Misija OSCE-a u BiH, kao i druge izvršne strukture OSCE-a, kao što su Predstavništvo za slobodu medija i Ured za demokratske institucije i ljudska prava, jako su zabrinuti zbog pogoršanja neprijateljskih odnosa prema novinarima i javnom civilnom društvu u BiH. Ujedinjeni smo zajedno s našim partnerima iz međunarodne zajednice da se snažno protivimo predloženim amandmanima na Kazneni zakon kojim bi se ponovno uvela kriminalizacija klevete", izjavio je Aggeler.

Novinar Siniša Vukelić je podsjetio da je jedna grupa novinara i aktivista posjetila tijekom prošlog tjedna brojne međunarodne institucije u Beču, Bruxellesu i Stasbourgu, te da su svi sugovornici jasno rekli da je ono što se radi u Republici Srpskoj ugrožavanje slobode govora i korak unazad u demokratizaciji društva.

"Nećemo se predati"

"Novinarska zajednica i građani još jednom apeliraju i pozivaju vlast da povuku ovaj zakon i odustanu od kriminalizacije klevete. Ukoliko to učinite, mi nećemo odustati i nećemo se predati. Mi ćemo i dalje nastaviti svim mogućim pravnim sredstvima, koja su nam na raspolaganju, da se borimo protiv ovog zakona. Mi svoje argumente govorimo već šest mjeseci. Vlast se i dalje oglušuje o njih i dalje samo s jednim ciljem – da smanji slobodu govora i da zaštiti funkcionere od toga kako novinari pišu o njim", rekao je Vukelić.

On je dodao da je u najavi i zakon o registraciji nevladinih organizaciji, te da ima informaciju da se piše novi zakon o medijima – i to ponovo bez sudjelovanja medijske zajednice i da ponovo to radi radna grupa koja je radila zakon o kriminalizaciji klevete, a da se i dalje taji tko je sudjelovao u pripremi spomenutih zakona.

Inače, na konferenciji u Banja Luci prisustvuju i predstavnici domaćih institucija, ali se nisu pojavili predstavnici Ministarstva pravde RS-a, koji su formalni predlagači spomenutih zakona.