Sigurnost i korupcija: Što građani BiH misle o policiji?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Stupanj povjerenja bh. građana u rad policije viši je u odnosu na onaj koji se vezuje za djelovanje političara i institucija vlasti općenito, pa ipak, velika većina građana/ispitanika smatra da je policija najmanje servis građana, te da u najvećoj mjeri štiti interese političkih stranaka i vlasti uopće.

Istaknuto je to danas u Sarajevu na prezentaciji istraživanja javnog mijenja pod nazivom "Stavovi građana o odgovornosti policije", upriličenoj u organizaciji Regionalne mreže organizacija civilnog društva "Pointplus".

Čak 91 posto ispitanika iz BiH stava je da politika ima utjecaj na rad policije, podatak je iz Istraživanja, čije su rezultate predstavili direktor Centra za sigurnosne studije (CSS) iz Sarajeva Denis Hadžović, koordinatorica Projekta CSS-a Alma Kovačević i Hamza Višća, ekspert za izgradnju integriteta i suradnik CSS-a.

Policija, sigurnost i korupcija

Među ostalim, istraživanje je pokazalo da je percepcija građana takva da je prva asocijacija koja se veže za pojam policije, sigurnost, a već naredna korupcija.

Inače, kod građana iz BiH (uzorak od 1.242 ispitanika) najveću zabrinutost izaziva visoka stopa nezaposlenosti, a nakon toga najvećim problemima u BiH označeni su - korupcija, kriminal, opće siromaštvo i politička nestabilnost, odnosno nedostatak političke volje za prevazilaženje datog stanja.

Kada se radi o povjerenju u institucije sustava, policija, kako je rečeno, "solidno kotira u očima građana" u odnosu na parlamentarne i pravosudne djelatnike kao i uposlenike inspekcijskih organa i službi, te sektora zdravstva, koji "uživaju" najmanje povjerenja.

Istovremeno, građani su relativno zadovoljni radom policije na razrješavanju određenih vidova kriminaliteta, ali ne i njihovim angažmanom u borbi protiv korupcije, odnosno radom na procesuiranju težih oblika kriminaliteta, kao ni nivoom suzbijanja korupcije u policijskim strukturama.

Opredjeljenje bh. građana, iskazano putem spomenutog istraživanja, je da bi reforma policije trebala biti usmjerena ka daljnjem jačanju odgovornosti, obrazovanju, ulaganju u ljudske resurse, ali i u borbu protiv korupcije unutar samih institucija. Istraživanje je pokazalo da su građani veoma malo, ili gotovo nikako informirani o segmentu unutarnje kontrole u policijskim agencijama (gotovo 90 posto ispitanika) što ukazuje na potrebu promoviranja tog dijela jačanja integriteta i odgovornosti unutar sektora sigurnosti.

Percepcija građana koja se veže za koruptivne aktivnosti svjedoči o njihovom uvjerenju da je ta pojava daleko prisutnija kod nositelja rukovodećih funkcija, odnosno ljudi koji donose odluke i raspolažu diskrecionim pravima koje im otvaraju mogućnost da djeluju u tom pravcu.

Primanje mita, identificirano je najčešćim i najraširenijim oblikom korupcije u policiji, a kao razlozi za tu pojavu navedeni su - opće stanje u društvu, mala mogućnost da neko odgovara za počinjena koruptivna djela, odnosno da bude procesuiran, kao i nedostatak volje da se institucije uhvate u koštac s ovom društvenom pošasti.

Želim ostati anoniman

Jedan od nalaza istraživanja je i da bi većina ispitanika radije prijavila korupciju uz zadržavanje anonimnosti, što je uzrokovano strahom od mogućih posljedica. Istraživanje o stanju integriteta policijskih struktura paralelno je provedeno u BiH, Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu, a pokazatelji govore o tome da je stav građana prema policiji dosta ujednačen, s izuzetkom Kosova, gdje je zabilježen nešto viši stupanj povjerenja u rad policije.

Komparativna analiza podataka do kojih se došlo tijekom istraživanja svjedoči o velikoj frustriranosti građana zbog izostanka efikasnih mjera u borbi protiv korupcije, te odnosom vlasti spram tih obaveza.

Generalno, građani zemalja obuhvaćenih istraživanjem smatraju da vlasti i nadležne institucije trebaju puno više učiniti kada se radi o borbi protiv korupcije, iznalaženju efikasnih mehanizama i sankcioniranju svih oblika koruptivnog ponašanja i djelovanja.

Istraživanje, kojim je obuhvaćen reprezentativni uzorak od 4.960 građana (1,242 iz BiH, 1.205 iz Srbije, 1.292 iz Crne Gore i 1.221 iz Kosova), povjereno je Agenciji IPSOS iz Beograda, a provedeno je tijekom lipnja i srpnja ove godine.

Partneri CSS-a na ovom projektu su Beogradski centar za sigurnosnu politiku, Institut Alternativa iz Podgorice i Kosovski centar za sigurnosne studije. Prezentacije o istoj temi, istovremeno, su organizirane i u Beogradu, Podgorici i Prištini, a upriličene su u sklopu Projekta "Puls integriteta i povjerenja policija na zapadnom Balkanu" (Western Balkans Pulse for Police Integrity and Trust - Pointpulse), koji podržava Europska unija putem programa Podrške civilnom društvu.