Odslužio 2/3 kazne
Stanišić podnio zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Bivši političar bosanskih Srba, Mićo Stanišić, osuđen od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (ICTY), podnio je zahtjev za prijevremeno puštanje na slobodu nakon što je odslužio više od dvije trećine svoje kazne zatvora od 22 godine. Zahtjev je podnesen 18. studenog 2024. godine Međunarodnom rezidualnom mehanizmu za krivične sudove (IRMCT), prenosi N1.
Podoban za puštanje na slobodu prema poljskom zakonu
Stanišić, koji se dobrovoljno predao 2005. godine i bio prebačen u Poljsku na izdržavanje kazne 2019. godine, tvrdi da ispunjava uvjete za prijevremeno puštanje na slobodu prema poljskom zakonu. Prema članu 5 Smjernica o postupku za određivanje zahtjeva za prijevremeno puštanje na slobodu, osuđena osoba može zatražiti prijevremeno puštanje na slobodu nakon odsluženja dvije trećine kazne ukoliko ispunjava određene kriterije. Stanišić tvrdi da je postao podoban za prijevremeno puštanje u rujnu 2024. godine, prema domaćem zakonu Poljske koji dopušta takve peticije nakon odsluženja značajnog dijela kazne.
Zahtjev ističe Stanišićeve napore u rehabilitaciji i suradnji tijekom njegovog boravka u zatvoru. Održavao je pozitivne odnose s ostalim zatvorenicima, od kojih su mnogi različitog etničkog porijekla, i tvrdi da je doprinio naporima pomirenja unutar zatvorske zajednice. Osim toga, Stanišićev pravni savjetnik naglasio je njegovu trajnu posvećenost obitelji i njihovu podršku, navodeći da planira povratak u obiteljsku kuću ukoliko bude pušten na slobodu.
Razmatranje
Predsjednica IRMCT-a, sutkinja Graciela Gatti Santana, sada će odlučiti da li Stanišićev zahtjev može biti prihvaćen. Faktori koji će biti razmatrani uključuju težinu zločina za koje je Stanišić osuđen, tretman drugih osoba u sličnom položaju, demonstraciju rehabilitacije, kao i svaku suradnju s tužiteljstvom. U svojoj prijavi, Stanišić je naglasio da su prethodne odluke IRMCT-a omogućile prijevremeno puštanje čak i u slučajevima koji uključuju teške zločine, sugerirajući da težina njegovih zločina ne bi trebala biti jedini faktor koji određuje njegovu podobnost.
Stanišić je osuđen za svoju ulogu u ratu u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. godine, uključujući proglašenje krivim za zločine protiv čovječnosti. U svojem zahtjevu referirao se na slučaj Momčila Krajišnika, kojem je odobreno prijevremeno puštanje uprkos sličnim optužbama i istaknutoj ulozi tijekom sukoba. Stanišić tvrdi da je njegov politički autoritet bio znatno niži od Krajišnikovog i naglašava da su njegove akcije bile usmjerene na smanjenje nasilja, uključujući izdavanje naređenja za oslobađanje nezakonito pritvorenih civila i raspuštanje paravojnih grupa.
Stanišićeva prijava za prijevremeno puštanje trenutno je u fazi razmatranja, a očekuje se da će odluka uzeti u obzir ne samo težinu njegovih prošlih postupaka, već i njegovo ponašanje u zatvoru i potencijal za pozitivan doprinos zajednici ukoliko bude pušten. Njegova obrana također je istaknula njegovo dobrovoljno predavanje kao faktor koji pokazuje njegovu suradnju i prihvatanje pravnih postupaka.
Ured tužitelja, kojeg predstavlja Serge Brammertz, imat će priliku odgovoriti na zahtjev prije nego što sutkinja Santana donese konačnu odluku.
