Što će i kamo će bh. vlasti s migrantima?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Komesarka za ljudska prava Vijeća Europe Dunja Mijatović izrazila je uvjerenje da će bosanskohercegovačke vlasti doći do suglasnosti o tome da pitanje migranata u Bosni i Hercegovini treba rješavati u skladu s ljudskim pravima, iako povećan broj dolazaka tražitelja azila i drugih migranata predstavlja socijalni i ekonomski izazov.

Komesarka je u pismu Vijeću ministara BiH povodom uvjeta u kojima se nalaze tražitelji azila i migranti koji pristižu u BiH, konstatirala da je dosada za smještaj osoba koje su izrazile namjeru da zatraže azil korišten jedino azilantski centar u Delijašu u Trnovu, čiji smještajni kapacitet iznosi 154 mjesta. S tim u vezi, napomenula je da po informacijama koje su njoj dostupne, prihvatni izbjeglički centar u Salakovcu za sada nije u upotrebi.

235 zahtjeva

Također je napomenula da je, po podacima UNHCR-a, 1.138 izbjeglica i migranata ušlo u BiH. Bh. vlastima predana su 253 zahtjeva za međunarodnu zaštitu od siječnja do 31. ožujka te Mijatović naglašava da njihovi zahtjevi moraju biti procesuirani pravedno i efikasno.

Osim toga, dodala je, obaveze BiH po humanitarnom pravu nisu ograničene na osobe koje su zatražile takvu zaštitu, tako da čak i kada osobe nisu službeno zatražile azil, svaka odluka o njihovom vraćanju mora biti donesena u skladu s obavezama iz Europske konvencije o ljudskim pravima. To uključuje i zabranu vraćanja pojedinca u situaciju u kojoj bi on ili ona mogli biti izloženi mučenju ili nehumanom i ponižavajućem tretmanu, te zabranu kolektivnog protjerivanja.

Također je podsjetila da je Europski odbor za socijalna prava naglasio da se minimalne garancije pod Europskom socijalnom poveljom, koje se odnose na prava na smještaj, hranu, medicinsku pomoć i hitno sklonište, također odnose i na ilegalne migrante.  

U svjetlu onoga što je navedeno, komesarka za ljudska prava je izrazila zabrinutost u pismu upućenom Vijeću ministara jer mnoge izbjeglice i migranti, uključujući obitelji s djecom, spavaju na ulici i nemaju redovan pristup hrani.

''Čini se da se to događa zbog manjka sistematskog odgovora bh. vlasti na humanitarne potrebe ovih osoba'', smatra ona i dodaje da je pristup primarnoj zdravstvenoj njezi pružen samo osobama smještenim u azilantskom centru u Delijašu, ali ne i onima koji žive izvan njega. 

Primijetila je i da pomoć izbjeglicama pružaju organizacije civilnog društva i humanitarne i međunarodne organizacije te obični građani, međutim naglasila je da bh. vlasti moraju preuzeti odgovornost i ispunjavati svoje obaveze na efikasan i sistemski način.

''Vlasti moraju, koristeći sva dostupna sredstva, po hitnom postupku pružiti prikladan smještaj svim izbjeglicama i migrantima, uključujući tražitelje azila. To, po mom mišljenju, logično podrazumijeva trenutno neiskorišten izbjeglički prihvatni centar u Salakovcu'', istaknula je Mijatović.

Plan za vanredne situacije

Između ostalog, podsjetila je da je 2015. godine Ministarstvo sigurnosti BiH usvojilo plan za vanredne situacije koji se odnosi na migracije, a koji se čini da je temeljen na pretpostavci da je BiH tranzitna zemlja, a ne krajnja destinacija.

Međutim, ona napominje da se situacija od tada promijenila te da je povećan broj vraćanja izbjeglica i migranata iz Hrvatske u BiH, zbog čega će mnoge izbjeglice i migranti u konačnici ostati u BiH. Osim toga, dodala je da izbjeglice i migranti sada većinom ulaze u BiH nezakonito i u malim grupama.

Stoga je komesarka mišljenja da bh. vlasti moraju razmotriti te promjene i revidirati plan za vanredne situacije da bi mogle efikasno i uspješno odgovoriti na trenutne i buduće migracijske izazove.

Ukazala je i na to da se mnogi potencijalni tražitelji azila suočavaju s preprekama u pristupu proceduri traženja azila te da se čini da mnoge osobe koje nisu mogle, u skladu s procedurom, registrirati adresu na vrijeme, ostaju u BiH nezakonito i bez pristupa azilu.

S tim u vezi, Mijatović je informirana da je prošlog ožujka Služba za poslove sa strancima BiH pojednostavila proceduru i da bi sada novo pridošlim migrantima trebalo biti lakše regulirati svoj status, ali je zatražila detaljnije informacije o tom pitanju.  

Budući da je primijetila namjeru bh. vlasti da pojača graničnu kontrolu kako bi spriječila nove dolaske, naglasila je da je od ključne važnosti da sve osobe koje žele zatražiti međunarodnu zaštitu u BiH, imaju mogućnost da to i učine.

''Svi zahtjevi za azil moraju biti razmotreni pojedinačno, kroz pravedne i efikasne procedure, uzimajući u obzir pojedinačne okolnosti i aktualne i relevantne informacije o zemlji porijekla'', naglasila je.

Mijatović je istaknula da, dok čekaju da njihovi zahtjevi za azil budu procesuirani, tražitelji azila moraju imati pristup podršci i uslugama koje bi im pružile mogućnost dostojanstvenog života. Dodala je da bilo kakve odluke donesene o pitanju osoba zaustavljenih na granici koje službeno ne apliciraju za azil, moraju biti donesene na pojedinačnoj osnovi, uzimajući u obzir međunarodne obaveze BiH.