Što je kamen spoticanja između Bošnjaka i Hrvata?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nova kriza vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) pokazuje kako koalicijski partneri sve više pomjeraju granice strpljenja, kako jedni drugima tako i građanima. U jeku prepucavanja i zatezanja odnosa svoj rad je zamrznulo i najviše zakonodavno tijelo u ovom entitetu – Zastupnički dom.

Prazne klupe, čini se, ostat će i nakon godišnjih odmora, te će se kako vjeruju opozicijski političari napuniti kad se odmjere snage poslije lokalnih izbora.

"Ovdje se radi o predizbornoj kampanji pred lokalne izbore i vidjet ćete da nakon lokalnih izbora na prvom zasjedanju će ići sve glatko", uvjeren je Dženan Đonlagić, predsjednik Kluba zastupnika Demokratske fronte (DF) u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Nezadovoljstvo Zakonom o igrama na sreću

Hrvatski se predstavnici žale na preglasavanja i to u slučajevima Nacrta zakona o šumama, poljoprivrednoj i organskoj proizvodnji i premjeru i formiranju registra nekretnina u FBiH.

No, iako iz Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ) to demantiraju, mnogi vjeruju kako je najveće nezadovoljstvo izazvalo usvajanje izmjena Zakona o igrama na sreću.

"Moguće je da ovaj postupak HDZ-a ima veze s procedurom u Domu naroda s obzirom da ovaj zakon tek treba biti razmatran u Domu naroda", kaže Ismet Osmanović, predsjednik Kluba zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.
Porezna uprava FBiH navela je kako godišnji gubitak zbog neoporezivanja dobitaka do 100 maraka, kojih je i najviše iznosi 110 milijuna maraka.

Usporedbe radi, u prošloj godini kladionice su ostvarile 600 milijuna maraka prometa, a porez je iznosio tek 30 milijuna. Istovremeno, Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje (PIO/MIO) zadužio se gotovo 64 milijuna za isplate mirovina u ovom entitetu.

Krize u Federaciji Bosne i Hercegovine više nitko i ne broji. No produktivnost u posljednjih pola godine evidentno je opala što se odražava na mjere važne po građane, kaže Lejla Deronja Suljić iz Centara civilnih inicijativa (CCI).

"Uzmimo najsvježiji primjer, 14. sjednice Doma naroda koja je započela 23. lipnja na kojoj je planirano razmatranje 25 točaka dnevnog reda među kojima nekoliko izuzetno važnih zakona i mjera. Međutim, ista je prekinuta već nakon prve točke dnevnog reda zbog unutar koalicijskog neslaganja", ističe Lejla Deronja Suljić.

"U politici nema ljutnje"

I dok je ranije kritizirano bilo kakvo uvjetovanje, poput nepotpisivanja sporazuma s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) ili adaptaciju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s EU (SSP) Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH, na mehanizmu koordinacije i njegovom usvajanju pokazao je kako ipak toj slabosti podliježe i njegova stranka. Tako se nije pojavio na sastanku sa svojim kolegom iz Predsjedništva BiH Bakirom Izetbegovićem, prvim čovjekom SDA koji je Čovićev postupak ocijenio riječima: "U politici nema ljutnje, u politici postoje samo racionalne i neracionalne emotivne odluke".

Dodao je i kako je umjesto da vjeruje svojim očima odlučio vjerovati Čovićevim riječima.

"Evo vjerovat ću onome što je on rekao – da se radilo o nesporazumu. Čović traži da bude rečeno deset županija i da se oni pobroje, i to je prihvatljivo", precizirao je Izetbegović.

Pomirbeni sastanak koalicijskih partnera Čović je najavio za sljedeći tjedan.

"Možda prvo bude jedan opušten sastanak, da na neki način sve te emotivne istupe u medijima zadnjih desetak dana smire, i u konstruktivnoj atmosferi tražimo rješenja. Kako u Federaciji, da stvari partnerski profunkcioniraju, tako i po pitanju Vijeća Ministara", navodi Čović.

I dok lideri tvrde kako koalicija funkcionira, njihovi kadrovi u parlamentima i nisu više sigurni tko je većina.

"Treba sjesti i definirati koja je to pozicija, koja je to parlamentarna većina, pa tek potom raditi", smatra ?ozo Bagarić, predsjednik Kluba HDZ BiH u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Očito je da se zahuktava predizborna kampanja, što ako je suditi prema ranijim sličnim iskustvima znači da od posla nema ništa dok se ne objave prvi rezultati.

Odmjeravanje snaga, međutim, ne ide u prilog europskim putu koji čeka dok se riješe politička zatezanja i prestanu lobiranja interesnih grupa. A da su svjesni da koče napredak svih ljudi u zemlji potvrdio je i sam Čović.

"Znaju ljudi u EU kakvi smo mi. Zna i predsjedatelj, bio je visoki predstavnik kod nas, Miroslav Lajčak. On dobro zna kako mi funkcioniramo i on to razumije. Samo mi moramo razumjeti također da, ako želimo ozbiljnost, a pristup EU od nas traži potpuno drugačiji pristup, onda se moramo tako i ponašati. To pokazuje i jednu ozbiljnost naše strane i evo neka ovo bude jedan od zadnjih uvjetnih uspona i padova, ili uvjetnih političkih incidenata na tom našem putu", zaključuje Dragan Čović.