Stupa li na snagu Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik izjavio je da će Zakon o nepokretnoj imovini Republike Srpske koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti danas stupiti na snagu i da je obveza svih organa u Republici Srpskoj da postupaju u skladu s tim. Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine predana je apelacija za utvrđivanje ustavnosti Zakona o nepokretnoj imovini, prenosi BHRT.

Podnositelji apelacije očekuju da će Ustavni sud Bosne i Hercegovine postupiti isto kao i u više prethodnih odluka u imovini, u skorije vrijeme o šumama i poljoprivrednom zemljištu - proglasiti entitetski parlament nenadležnim za donošenje zakona o svojinskom statusu državne imovine.

Dževad Mahmutović, koautor apelacije kazao je: "Svi oni koji misle da mogu to rješavati na drugi način, trebali bi evo nakon šest puta da shvate da ta stvar ne ide drugačije i da sjednu s onima koji su njihovi partneri u Parlamentarnoj skupštini BiH i da dogovore. I Ustavni sud, neki dan je gospodin Mato Tadić kazao da nije nitko rekao čija je imovina, je li entitetska, državna itd, jedino nadležnost da regulira to pitanje je na Parlamentarnoj skupštini''.

Osporenim zakonom, obvezuju sve republičke institucije da imovinu koja se nalazi na teritoriji Republike Srpske, uključujući i šume i poljoprivredno zemljište, uknjižavaju na entitet. Visoki predstavnik, Christian Schmidt je, korištenjem Bonskih ovlaštenja, taj korak učinio pravno nedozvoljenim. Ipak, vlasti Republike Srpske poručuju da će se zakon, koji je na snagu trebalo da stupi sutra, primjenjivati i to preko Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Iz Uprave ne pojašnjavaju na koji način. Poslanici u Narodnoj skupštini kažu, jednostavno - odluku visokog predstavnika neće objaviti u Službenom glasniku.

Srđan Mazalica, zastupnik u NSRS (SNSD) kazao je: "To praktično znači da ćemo primjenjivati zakon koji smo donijeli i kojim ćemo urediti funkcioniranje državne imovine koja je neophodna za funkcioniranje javne vlasti. Mi imamo sve mehanizme da provedemo taj zakon, zajedno sa svim drugim institucijama u RS onako kako je to uređeno i zakonom."

Ustavni sud BiH se u ranijim odlukama pozivao na Sporazum o pitanjima sukcesije bivših jugoslovenskih država, na osnovu kog je imovina prešla na države nasljednice. Taj stav dijele i pravni eksperti iz Federacije BiH. Međutim, njihove kolege iz Republike Srpske tvrde da je sporazum irelevantan za pitanje podjele imovine između državne razine i entiteta. Pozivaju se na Ustav BiH i Daytonski sporazum, uz poruku da su entiteti svoje državnopravne kao i imovinske kapacitete unijeli u Bosnu i Hercegovinu.

Siniša Karan, profesor ustavnog prava navodi: "Bosna i Hercegovina ima i može da ima i treba da ima na korištenje i upravljanje onu imovinu za koju je potrebno sjedište institucija koje su po Ustavu definirane kao nadležnosti Bosne i Hercegovine''.

"Bitno je da je titular javnih dobara i državne imovine država Bosna i Hercegovina. A ona tim zakonom može regulirati da pojedina imovina pripada na korištenje ili na neku drugu vrstu upotrebe entitetima", kazao je Nurko Pobrić, profesor Ustavnog prava

Pitanje državne imovine nikad nije riješeno. Komisija za državnu imovinu bh. Parlamenta, dok je bila u funkciji, nije predložila kriterije za utvrđivanje vlasništva. Osim suspenzije zakona, Schmidt je produžio raniji zakon o privremenoj zabrani raspolaganja imovinom, sve dok se ovo pitanje ne riješi u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ambasada Ruske Federacije zatražila je od Upravnog odbora Vijeća za implementaciju mira da ponište sve nove odluke visokog predstavnika, čiji legitimitet ta zemlja ne priznaje.