Sud BiH odbio optužnicu protiv bivšeg zaposlenika Tužiteljstva BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sud Bosne i Hercegovine prvostupanjskom presudom odbio je optužnicu protiv Mustafe Vrapca, nekadašnjeg zaposlenika Tužiteljstva BiH.

Presudom je utvrđeno da radnje optuženog ne sadrže biće krivičnih djela za koja je optužen, a da ona djela koja bi mu se mogla staviti na teret nisu u nadležnosti Suda BiH.

Djela za koja nije nadležan Sud

Sud je, kao što je i Obrana tvrdila, zaključio da nedostaje elemenat službenog položaja ili utjecaja za krivična djela ''krivotvorenje službene isprave'' i ''primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem''.

''Obrana nije sporila događaje iz optužnice… Sporno je bilo da li se mogu pronaći druga krivična djela za koja nije nadležan Sud'' - kazala je u obrazloženju predsjedateljica Vijeća Jasmina Ćosić Dedović.

Objasnila je da djelo ''krivotvorenje službene isprave'' po Krivičnom zakonu Bosne i Hercegovine (KZ BiH) može počiniti samo službeno ili odgovorno lice vršeći svoje službene ovlasti. 

Podsjetila je koja su bila ovlaštenja Vrapca kao rukovoditelja Odsjeka za opšte poslove, navodeći da se opisani poslovi ne mogu cijeniti kao ovlaštenja kojima bi moglo biti obuhvaćeno djelo ''krivotvorenje službene isprave'' propisano KZ-om BiH, već bi se mogla podvesti pod ''krivotvorenje isprave'' propisano KZ-om Federacije BiH.

Uz isto obrazloženje odbijena je optužba za primanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu utjecajem.

Ne postoji utjecaj

''Opisane radnje ne sadrže elemente bića krivičnog djela… Ne postoji utjecaj ili položaj optuženog, ne postoji službeno lice kod kojeg bi se utjecaj vršio'' - rekla je Ćosić Dedović.

Radnje koje je preduzeo optuženi, kako je dodala, mogle bi se podvesti pod prijevaru iz KZ-a FBiH. Navela je da je optuženi, lažno se predstavljajući, kod oštećenog stvorio utisak da ima utjecaj koji nema.

Ćosić Dedović je navela da je Vijeće ispitalo da li su radnje Vrapca opisane nekim drugim djelom za koje je nadležan Sud BiH, ali je utvrdilo da nisu.

''Tužiteljstvo bi trebalo poduzeti mjere da se predmet raspravi pred drugim nadležnim sudom'' - kazala je.

Prema optužnici, Vrabac je u prostorijama Tužiteljstva krivotvorio službenu legitimaciju ove institucije i koristio je da se neovlašteno predstavlja kao službena osoba. Navodi se da je krajem 2022. i početkom 2023. kontaktirao jednu osobu i od nje zahtijevao i primio 20.000 KM kako bi navodno posredovao kod tužitelja da ne izvrši određene radnje.

Na ovu presudu dozvoljena je žalba Apelacionom vijeću Suda BiH, javlja BIRN BiH.