Surova zima u Glamoču, ljudi nemaju za ogrijev

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zima je tu, iako kalendarski još nije počela. Mogla bi biti itekako hladna, pogotovo onima koji se nisu uspjeli snabdjeti dovoljnim količinama ogrjeva. Među takve spadaju i brojne socijalno ugrožene osobe u šumom bogatom Glamoču.

Surova zima u Glamoču je počela, a Amila Durmišević sa svojih četvero malodobne djece ogrjevnog drva ima tek za nekoliko dana, piše BHRT.

''Slabo skroz slabo. Dobili smo od općine evo pokazat ću vam red mali. To mi je sve što imam. Znači, njih je četvero, nemam drva'', kaže Amila Durmišević.

No, Amila, jednako kao i mnogi drugi korisnici stalne socijalne pomoći u Glamoču , nema novaca ni da prehrani obitelj, a kamoli za nabavku ogrjeva.

''Živimo od pučke kuhinje, imam nešto za djecu, dobivamo 120 maraka za njih'', dodaje ona.

Nažalost, situacija u Glamoču je takva da ovakvih obitelji, koji žive od sto maraka socijalne pomoći, ima još mnogo.

''Situacija je jako, jako teška. To su nedovoljna sredstva. Sami sebi ogrjev ne mogu nabaviti i nalaze se korisnici pomoći za izdržavanje, a njih je 86, u izuzetno teškoj situaciji'', kaže Emira Karača, stručna savjetnica u glamočkom Centru za socijalni rad.

Jednako kao i ranijih godina, njima je jedino u pomoć priskočilo ŠGD ''Hercegbosanske šume'' tako što im je, posredstvom Centra za socijalni rad, ukupno doniralo stotinu metara kubnih ogrjevnog drva.

''Neke smo čak i eliminirali gdje smo očekivali da će im pomoći ili rodbina , ili djeca, tako smo donirali, ustvari dodijelili po metar i pol kubni. To mi ovdje radimo, pilamo, dijelimo mi sami'', kazao je Budimir Ždero, direktor glamočkog Centra za socijalni rad.

Onaj tko zna kakve zime vladaju u Glamoču i koliko dugo one traju, kubik i pol ogrjevnog drva po obitelji, više je nego simbolična pomoć. Svjesni su toga i u Centru za socijalnu rad, ali nikakvog rješenja nemaju, jer ni oni nemaju vlastitih sredstava. Naime, već četiri godine račun ovog centra je blokiran, pa tako da već dulje vrijeme i njegova egzistencija zavisi od nečije pomoći, točnije od pomoći općine. U svakom slučaju, živjeti u šumi, a smrzavati se, biti bez drva, još jedan je od naših paradoksa.