Tisuće ljudi na obilježavanju 70. godišnjice Bitke na Neretvi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Obilježavanje 70. godišnjice bitke na Neretvi je privuklo veliki broj poklonika NOB-a, Jugoslavije i Tita, ali i onih koji vole šarenilo ovakvih skupova.

Među 5-6 000 okupljenih našao se velik broj posjetitelja iz Crne Gore, uglavnom mlađih, te nešto iz Slovenije i Hrvatske, uz naravno bh. posjetitelje.

Uz jugoslavenske zastave, parole, Titove slike, mlade i stare pionire, okupio se i vrlo mali broj preživjelih iz NOB-a, a među njima je bio i general JNA Ekrem Durić koji je bio u društvu nekadašnjeg predsjednika predsjedništva Jugoslavije Raifa Dizdarevića.

Iz okupljenog mnoštva su se često mogli čuti davno zaboravljeni stihovi partizanskih pjesama, koji su često odvraćali publiku od službenog programa.

Priliku za brzu zaradu su iskoristili lokalni prodavači koji su se vrlo dobro pripremili za godišnjicu bitke na Neretvi. Prodavali su se bedževi, majice, zastave s motivima Jugoslavije i Tita, ali i s likovima Željka Komšića i Bogića Bogićevića.

Okolni kafići, restorani i ćevabdžinice su vrvjeli ljudima, a iz nekih od njih se često mogao čuti repertoar poput „Stan' Neretvo“, „Računajte na nas“ ili „Sa Ovčara i Kablara“.

"Mi danas želimo dati podršku svim onim ljudima koji žele biti antifašisti, poslati poruku da borba nije gotova, da fašizam nije pobijeđen na ovim prostorima i da hoćemo i moramo nastaviti tamo gdje su stali antifašisti koji su izvojevali pobjedu u Drugom svjetskom ratu", kazao je predsjednik Odbora za obilježavanje godišnjice Nijaz Skenderagić.

Na obilježavanje su došle tisuće antifašista iz svih dijelova BiH, a autobusi stižu i iz Hrvatske, Crne Gore, Srbije i Slovenije.

"I ono što nas posebno raduje jest masovan dolazak dalmatinskih boraca, dakle čuvenih dalmatinskih brigada koje su sudjelovale u bitci za ranjenike", kaže Skenderagić.

Među okupljenima nalazi se veliki broj mladih s partizanskim obilježjima i zastavama bivše Jugoslavije, koji su došli obilježiti, kako su kazali, najhumaniju bitku u povijesti čovječanstva, a s obzirom na odnos vojske prema ranjenim suborcima.

U okviru manifestacije otvoren je Muzej "Bitke za ranjenike na Neretvi", a uslijedit će i polaganje vijenaca na spomenik poginulim borcima.

Bitka na Neretvi, na ovim prostorima nazivana i Četvrtom neprijateljskom ofenzivom trajala je od siječnja do travnja 1943. godine. Bio je to zajednički napad Sila osovine kojom su Nijemci željeli uništiti središnje zapovjedništvo i glavnu partizansku bolnicu.

U napadu su sudjelovale njemačke i talijanske divizije, nekoliko ustaških i domobranskih zdrugova, te nekoliko četničkih jedinica.

Procjenjuje se da je više od 150 000 vojnika napalo znatno malobrojnije partizanske odrede, uz koje su bili i ranjenici. Do kraja ožujka ubijeno je oko osam tisuća partizana, a zarobljene su još oko dvije tisuće. Unatoč teškim gubicima i taktičkoj pobjedi Sila osovine, partizani su osigurali sigurnost svom zapovjedništvu, bolnici i svim ranjenicima - zbog čega se ova bitka naziva i Bitkom za ranjenike.

Po njoj je snimljen i čuveni filmski ep Veljka Bulajića "Bitka na Neretvi" u kojem su, među ostalima, glumile i svjetske zvijezde poput Orsona Wellesa i Yula Brynnera.