To je BiH: Moguća izborna kampanja i iz zatvora

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U moru bh. izbornih iznenađenja, stiže još jedno. Kandidati koji se nalaze u pritvoru mogu voditi izbornu kampanju iz zatvorskih ćelija. Iako je ovo neki oblik marketinga za njih, sve je u skladu sa zakonom. Prema trenutnim zakonima, pravo kandidature nije ograničeno osobama samo zbog vođenja postupka ili istražnih radnji protiv njih, sve dok ne postoji pravomoćna presuda.

Izborni zakon Bosne i Hercegovine jasno dozvoljava kandidaturu osumnjičenih i optuženih osoba, sve dok nisu pravomoćno osuđene za neko djelo. Zakon propisuje sankcije, kao što je smjena, samo kada osoba bude izabrana na neku dužnost, a nakon toga se izrekne pravomoćna presuda ili kazna zatvora.

Jedina iznimka u ovom sustavu odnosi se na ratne zločince koji su već pravomoćno osuđeni i koji, dok izdržavaju kaznu, nemaju pravo glasa. S druge strane, kandidati koji su osumnjičeni za krivična djela i nalaze se u pritvoru mogu biti kandidati na lokalnim izborima i voditi kampanju. Na primjer, kandidat za načelnika Općine Sokolac pušten je iz pritvora pred početak kampanje, dok je aktualni načelnik Općine Trnovo, Ibro Berilo, koji je kandidat za novi mandat, trenutno u pritvoru.

Iz SIP-a BiH objašnjavaju da tijekom ovjere kandidatskih lista, kandidati mogu djelovati samo na osnovu trenutnog statusa, a ne pravomoćne presude.

Željko Bakalar, član SIP-a BiH, ističe da se suočavamo s paradoksom: kandidati koji su u pritvoru mogu sudjelovati u kampanji, ali će SIP pratiti sudski proces i donositi odluke prema njegovom ishodu. Izborni zakon ne daje mogućnost drugačijeg postupanja u trenutnoj situaciji.

Pitanje moralne odgovornosti postaje centralno: zašto kandidati koji su u pritvoru i dalje žele zadržati svoje pozicije? Vehid Šehić, predsjednik Strateškog odbora Koalicije "Pod lupom", smatra da u današnjem vremenu nema političke odgovornosti osim krivične, i da presumpcija nevinosti ne bi trebala biti izgovor za političke ambicije.

Sociolog Vladimir Vasić dodaje da nedostatak moralne odgovornosti u društvu nije iznenađujuć, s obzirom na to da su u Bosni i Hercegovini godinama na izbornim listama i u vlasti ljudi koji su pod istragama. Vasić smatra da je ovo odraz lošeg stanja društva i poraz demokracije, gdje je moguće da ljudi koji su presuđeni za teška krivična djela i dalje sudjeluju u izbornim procesima.

Dok građani trpe i šute, neki načelnici koji se nalaze u zatvoru i protiv kojih se vode sudski postupci, i dalje imaju pravo na biračko pravo na lokalnim izborima. Ova situacija otvara pitanja o granicama pravne i moralne odgovornosti u izbornom procesu Bosne i Hercegovine.