Tužiteljstvo u BiH je preopterećeno

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Članovi Ustavnopravne komisije Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegvoine (PSBiH) primili su danas k znanju informaciju o radu Tužiteljstva za proteklu godinu i pozvali na izmjene zakona da bi se najjednostavnija kaznena djela prenijela u nadležnost nižih tužiteljstava.

Tijekom rasprave na sjednici član Komisije iz Kluba Srba Sredoje Nović (SNSD) konstatirao je da je u protekloj godini mali broj predmeta prenijet na niže sudove, ocjenjujući da nisu svi predmeti ratnih zločina i drugih kaznenih djela toliko komplicirani da bi ih moralo voditi državno tužiteljstvo.

Postavio je pitanje postoji li nepovjerenje u niža tužiteljstva i sudove ili oni nemaju kapacitete da vode te istarge i procesuiraju odgovorne, na šta je zamjenik glavnog tužitelja Božo Mihajlović kazao da se taj problem očituje u članu 37. Zakona o kaznenom postupku koji bi parlament kao najviše zakonodvano tijelo mogao izmijeniti.

Predmete prenijeti na županijska ili okružna tužiteljstva

Trebalo bi, pojašnjava Mihajlović, precizirati da se u prvoj fazi istrage predmet može prenijeti na županijska ili okružna tužiteljstva radi rasterećanja najmanje šest tužitelja koji se bave sitnim kaznenim djelima poput krivotvorenja CD-ova ili krađe stoke.

Komisija je usvojila zaključak da je nakon razmatranja informacije uočena potreba za izmjenom Zakona o krivičnom postupku i Zakona o Sudu BiH u pogledu stvarne nadležnosti i prijenosa nadležnosti te da se u svrhu rasterećenja Tužiteljstva BiH lakša kaznena djela propišu u nadležnost županijskih i okružnih tužiteljstava.

Nović smatra da bi se takvim pristupom rasteretila i Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA), jer ponekad lokalne policije imaju više informacija o kaznenim djelima od SIPA-e. Postavio je i pitanje u kojoj funkciji parlament BiH razmatra izvještaje pravosudnih institucija, kad već godinama njihovi izvještaji bivaju ili odbijeni ili samo "primljeni k znanju", bez ikakvih praktičnih rezlultata ili efekata.

Za njega je sporno što u informaciji nema nacionalne struktura zaposlenih u Tužiteljstvu BiH, jer to ne treba da bude tajna ili predmet mistifikacije, a nedostaje i priznanje ili konstatiranje vlastitih subjektivnih slabosti u toj instituciji i njenom radu.

‘’Suradnja Tužiteljstva i policijskih struktura svakao je najvažnija karika u pravosudnom lancu u BiH i na tome treba još više raditi na konkretnom planu i tješnjim vezama u bazi i na terenu, a ne samo putem određenih seminara’’, mišljenja je Nović.

Sugerirao je da Tužiteljstvo BiH treba preciznije izvještavati o broju podignutih optužnica i broja presuda, dakle o konkretnim efektima njihovog rada na procesuiranju kaznenih djela iznoseći primjedbu na račun selektivnog pristupa Tužiteljstva BiH određenim kaznenim predmetima koji dugo čekaju sudski epilog.

Tijekom diskusije čuli su se i stavovi da Tužiteljstvo BiH mora dati još veći doprinos kao korektiv među konstitutivnim narodima i jačanju međusobnog povjerenja, bez diskriminacije i selektivnog pristupa. Mihajlović smatra da se proces zapošljavanja u Tužiteljstvu odvija uz puno poštovanje nacionalne strukture zaposlenih, dok su subjektivne slabosti u radu svakog tužitelja poslane Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), koje prati i ocjenjuje njihov rad.

Izborni sustav u BiH treba izmjene

Članica Komsije iz Kluba Hrvata Zdenka Džambas (HDZ) istaknula je da je Tužiteljstvo trebalo biti instrument za korekciju odnosa između naroda, a Mihajlović je kazao da Tužiteljstvo zajedno sa Sudom BiH treba biti "snažan instrument pravde".

Mihajlović je istaknuo i da je gorući problem Tužiteljstva smještaj i osiguranje dodatnog prostora za kvalitetan rad tužitelja. Članovi Ustavnopravne komisije prihvatili su danas i Izvještaj o provođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije (CIK) BiH u 2014. godini.

Predsjedavajući Komisije Halid Genjac (SDA) kazao je da je izvještaj iz CIK-a veoma detaljan i da opširno govori o kompletnom izbornom procesu u BiH, ali je u izvještaju trebalo konkretno navesti političke stranke koje nisu u propisanom roku CIK-u dostavile financijske izvještaje.

Član Komisije Dragutin Rodić (DNS) smatra da se iz tog izvještaja, koji je metodološki dobro urađen, može zaključiti da postojeći izborni sustav u BiH treba doživiti kvalitativne izmjene Izbornog zakona.

Usvojen je i Izvještaju o radu Pravobraniteljstva BiH za prošlu godinu, a predstavnik Pravobraniteljstva Mariofil Ljubić upoznao je članove Komisije o glavnim elementima izvještaja, ističući da ubuduće treba težiti da se svi sporovi pokušavaju rješavati mirnim putem i dogovorom, pogotovo kada je cijena predmetnih sporova niska.

Naveo je da se trenutno u BiH vodi oko 70 do 80 sporova u vezi s protupravnim uhićenjima određenih osoba, apostrofirajući i probleme u vezi s oduzimanjem imovine stečene kaznenim djelima, o čemu bi trebalo da više računa povede Vijeće ministara BiH.

Ustavnopravna komisija Doma naroda PSBiH razmotrila je i suradnju s međunarodnim organizacijama, s posebnim osvrtom na suradnju s Uredom rezidentnog koordinatora UN-a i Odsjekom OSCE-a za demokratsko upravljanje.