U BiH ne postoji institucija u kojoj nema mobinga

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zakonom o zabrani diskriminacije u Bosni i Hercegovini je zabranjen mobing, no međutim u državni ne postoji institucija u kojoj nije prisutan, posebno su izložene žene, ali ni muškarci nisu pošteđeni.

To je kazao predsjedavajući Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine BiH Borislav Bojić tijekom tematske sjednice ''Izazovi u primjeni Zakona o zabrani diskriminacije u slučajevima mobinga'' u organizaciji Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH, Organizacije ''Prava za sve'' i Zajedničke komisije za ljudska prava PSBiH.

''Definitivno stanje u društvu je takvo da je društvo kriminalizirano, a u takvom društvu u kojem je prisutan problem zapošljavanja, gdje se na radno mjesto prijavljuje na tisuće ljudi, pojava mobinga je nešto što je, gotovo, postalo normalno'', istakao je Bojić.

Mobing je, kaže, prisutan na svakom koraku, od obrazovanja do radnog mjesta, a ključnim uzročnikom smatra korupciju i kriminal.

''Utjecaj političkih moćnika i onih koji su u sferi ekonomije moćni, koji djeluju na sudove, kod ljudi stvaraju nepovjerenje u sustav i institucije da bi pokrenuli postupke u kojima bi ostvarili prava na osnovu mobinga'', dodao je.

Naglasio je da zakonska rješenja nisu loša, ali je problem implementacija samog zakona od onih koji ga trebaju provoditi. Naveo je da ima inspektora koji znaju da imaju neprijavljene radnike, ali da ne reagiraju na tu pojavu.

Naglasio je da je prisutan sistemski problem, koji se može riješiti samo na sustavni način, ali na prvom mjestu je borba protiv, ponovio je, korupcije i kriminala.

Predsjednica Sindikata radnika trgovine i uslužnih djelatnosti BiH Mersiha Beširević je navela da problem mobinga treba biti aktualan za sve, a da se Sindikat tim problemom bavi sedam godina.

''Od 2012. do 2014. godina zaprimili smo 119 slučajeva mobinga, pri čemu su radnici mobingom definirali svaku vrstu uznemiravanja na radnom mjestu, počevši od verbalnog uznemiravanja do seksualnog i fizičkog nasilja'', kazala je Beširević.

Od tih 119 slučajeva u korist radnika riješeno je 79 slučajeva, od 28 slučajeva su morali odustati od procesa pred poslodavcem najčešće zbog nedostatka solidarnosti kolega s posla, koji su trebali biti svjedoci, a koji su davali suprotne izjave. U 11 slučajeva su radnici odustali od spora. Jedan slučaj je dobio sudski epilog.

Beširević je istakla da je mobing životni problem i da je jako bitno organizirati susrete i sjednice da bi se napravili koraci ka iznalaženju jednostavnih rješenja, načina koji će biti razumljivi radnicima i koji će im ponuditi put ka prevenciji slučajeva i detekciji.
''Svaka vrsta ataka na dostojanstvo radnika je već zvono za uzbunu'', naglasila je.

U ime organizacije ''Prava za sve'' Fedra Idžaković je podsjetila na zabranu mobinga kroz zakone o radu na entitetskim nivoima i državnom.

''Što se tiče samog zakona o zabrani mobinga, on dolazi uskoro u parlament i važno je ukazati što u tim izmjenama i dopunama treba ugraditi'', navela je Idžaković.