Raste broj najlošije ocijenjenih sudija u 2021. godini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nositelji pravosudnih dužnosti u sudovima u Bosni i Hercegovini ocijenjeni su lošije u 2021. u odnosu na 2019. godinu, rečeno je na sjednici Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV) danas u Sarajevu, te zaključeno da se moraju ujednačiti sudijski i tužiteljski kriteriji za ocjenjivanje.

Prema analizi postupaka ocjenjivanja rada, u 2021. godini ocijenjen je rad 1.351 nositelja pravosudnih dužnosti u sudovima i tužiteljstvima, dok za njih 195 nije utvrđena ocjena rada iz različitih razloga. Sustav ocjenjivanja rada je utemeljen isključivo na kvantitativnim elementima, bez analitičke ocjene rada koja je bila predviđena kriterijima koji su usvojeni 2018. godine.

Glavni tužitelji 'prošli bolje'

Kako je naveo Rusmir Šabeta, šef odjela za pravosudnu analitiku i izvještavanje VSTV-a, 70 sudija je u 2021. godini dobilo dvije najlošije ocjene, njih 13 najlošiju, a 57 ocjenu ''zadovoljavajući rad''.

''Što je znatno više od 2019., jer smo tu imali 28 ukupno sudija u kategoriji nezadovoljavajuće ocijenjenih'', kazao je on.

Prosječna ocjena rada predsjednika sudova je smanjena, kao i sudija, dodao je, dok je prosječna ocjena rada tužiteljskih dužnosti ostala ista ili blago povećana.

''Pedeset pet posto tužitelja i 40 posto sudija je ocijenjeno s najboljom ocjenom rada, koju kolokvijalno u našem govoru možemo nazvati s ocjenom rada 'pet''', rekao je on.

Glavni tužitelji su ocijenjeni bolje u 2021. godini u odnosu na dvije godine ranije, točnije njih 58 posto je ocijenjeno najboljom ocjenom, dok je taj postotak u ranijem razdoblju bio 43. Broj općinskih i sudija osnovnih sudova sa najboljom ocjenom rada smanjen je u ''puno većoj mjeri nego što to govori prosječna ocjena rada'', naveo je Šabeta.

''Kad su u pitanju općinski sudovi, 26,6 posto ocijenjenih sudija je dobilo najbolju ocjenu, a u osnovnim sudovima je to 18,1 posto'', kazao je Šabeta, dodavši da se u županijskim i okružnim javnim tužiteljstvima broj najbolje ocijenjenih tužitelja povećao, zbog čega smatraju da je to debalans u odnosu na sudije, te da je potrebno usuglašavanje kriterija.

Sanela Gorušanović-Butigan, članica Vijeća, pozvala je na rješavanje problema približavanja uvjeta za sudije i tužitelje u pogledu ocjenjivanja rada, objašnjavajući da nejednakost uvjeta dovodi do problema i pri njihovom imenovanju, odnosno izboru na određene dužnosti na koje se prijave.

''Mi vidimo da nemamo problem s predsjednicima sudova, tu sustav funkcionira, skoro imaju svi maksimalne poene, a kada su u pitanju suci, onda je strašno teška situacija'', rekla je Gorušanović-Butigan navodeći kao prmjer ocjenjivanje Osnovnog suda u Brčkom, gdje je od 18 osoba, šest ocijenjeno najlošije, te pozvala Vijeće da ne uradi ''kozmetičke'' izmjene nego značajnije.

Članovi Vijeća složili su se u diskusiji da normativi i kriteriji za ocjenjivanje nisu adekvatni i da zahtijevaju izmjenu, što će u sljedećem razdoblju nastojati korigirati.

U nastavku se raspravljalo o upitu sudija iz Republike Srpske koji su, zbog manjih plata u odnosu na plate u Federaciji BiH, tražili od VSTV-a da donese odluku o tome da li nosioci pravosudnih funkcija u sudovima mogu učestvovati u štrajku koji se organizira zbog nejednakih finansijskih uvjeta.

Članovi VSTV-a su izglasali da sudije nemaju pravo na štrajk, ali su ih podržali u njihovom nastojanju da dođu do istih plata i poručili kroz zaključak da će se Vijeće uključiti u rješavanje problema u okviru svojih zakonskih normi.

Željka Radović je kazala kako se na sudije ne mogu primijeniti odredbe članova Zakona o radu, i da sudije nisu članovi sindikata, kao što su ostali uposlenici pravosuđa, u pogledu prava na sudjelovanje u štrajku.

''Da bismo se mogli opredijeliti o pravu sudija da uđu u štrajk ili ne, mi prije svega moramo da protumačimo odredbe i da vidimo kakav status je faktički sudije u društvu, i samim tim ćemo biti određeni u pogledu toga da li sudija ima pravo na štrajk ili ne'', rekla je Jadranka Stanišić.

Nije stigao izvještaj ureda za reviziju o poslovanju VSTV-a

Članovi VSTV-a su na današnjoj sjednici usvojili informacije o analizi ''Javnih istupa nositelja pravosudnih funkcija i korištenja društvenih mreža'', uz obvezu da radno tijelo VSTV-a analizira navedene smjernice i donese prijedloge za izmjenu ili usvajanje. Ovom analizom bi se nositelji pravosudnih dužnosti usmjerili na ispravno korištenje društvenih mreža, odnosno onemogućilo bi se njihovo samoinicijativno istupanje ili uputa demantija.

Direktor Tajništva VSTV-a BiH Admir Suljagić, govoreći o aktivnostima Vijeća u prethodnom razdoblju, istakao je kao pozitivnu informaciju da je usvojen proračun institucija za 2022. godinu, navodeći kako je njime proračun Vijeća znatno veći u odnosu na prethodni, odnosno za milijun i 403 tisuće konvertibilnih maraka (KM).

''Jedna smo od rijetkih institucija koje su dobile daleko više u odnosu na ono što smo imali kao zadnji budžet iz kojeg smo se financirali'', kazao je Suljagić, dodavši da je uvećanje proračuna rezultat sastanaka Vijeća sa predsjedateljem Vijeća ministara BiH.

On je rekao da još uvijek nije stigao izvještaj ureda za reviziju o poslovanju i učinku VSTV-a, ali da je on unaprijed dobio pozitivnu reakciju od njih.

Predstavljajući ukratko polugodišnje izvješće o radu predsjednika i Predsjedništva VSTV-a, Marijana Popović je kazala kako su u tom periodu održana tri sastanka Predsjedništva, dodavši da su uzeli aktivno sudjelovanje u aktivnostima za komunikacijsku strategiju.

Ona je rekla da je u prethodnih pola godine VSTV pripremio 56 priopćenja za javnost u kojim je prezentiran rad Vijeća i pravosuđa u BiH, navodeći kako je ukupno bilo 86 upita/zahtjeva novinara koje su odobrili i distribuirali.