Vehabović: BiH nije jedina koja nije provela presudu Europskog suda za ljudska prava

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Bosna i Hercegovina odnosno Federacija BiH treba stalno da usklađuju zakonske propise s Europskom konvencijom o ljudskim pravima i imaju mehanizam za praćenje provedbe odluka Europskog suda za ljudska prava, rečeno je tijekom današnje stručne rasprave u Federalnom parlamentu u Sarajevu o temi "Federacija u postupku provođenja presuda Suda za ljudska prava u Strazburu".

Uvodničar na ovom skupu Faris Vehabović, sudac iz BiH u Europskom sudu, izjavio je da je mali broj aktivnih predmeta protiv BiH pred ovim sudom u odnosu na ukupan broj predmeta, naročito u u usporedbi sa zemljama regije.

''U provođenju presuda (Europskog suda) BiH nije ni na kakvom začelju'', tvrdi također ovaj sudac napominjući da primjena presude 'Sejdić - Finci' ostaje konstantno veliki problem, ali i da se u javnoj percepciji neopravdano zapostavlja važnost predmeta 'Zornić'.

''Mi nismo jedini koji nisu proveli presudu Europskog suda, ima i mnogo starijih neprovedenih odluka'', kazao je također Vehabović.

Sve to ne znači da se poštivanje ljudskih prava u BiH može generalno ocijeniti kao zadovoljavajuće, mali broj aktivnih predmeta bosanskohercegovačkih građana (oko 340 u odnosu na 70.000 ukupnih predmeta) uvjetovana i to što je Ustavni sud BiH vrlo efikasna i funkcionalna institucija koja kvalitetno procesuira takve predmete, tvrdnja je Farisa Vehabovića.

Današnja stručna rasprava čiji su učesnici bili članovi zakonodavne i izvršne vlasti Federacije BiH, kao i predstavnici pravosuđa, bila je fokusirana na tri pitanja od posebnog značaja za građane - na povrat vojnih stanova u FBiH, povrat stare devizne štednje i (ne)usuglašenost prekršajnog i kaznenog zakonodavstva.

Povodom prve problematike, zaključak je da Federacija BiH treba da uskladi stambeno zakonodavstvo s onim što nalažu posljednje presude Europskog suda za ljudska prava. To znači da oficiri bivše JNA ne mogu dobiti natrag stanove u FBiH ako su stambeno zbrinuti u susjednim zemljama nakon što su se stavili u njihovu aktivnu vojnu službu prelazeći tamo početkom devedesetih godina prošlog stoljeća.

U vezi s aplikacijama za povrat stare devizne štednje deponirane svojevremeno u Ljubljanskoj banci u Sarajevu i Union banci iz Beograda, također treba aktivirati mehanizme za zaštitu građana Federacije, zaključeno je, a Vehabović navodi da će Slovenija vjerojatno aktivirati zakon pun prepreka za štediše koji će teško moći dokazivati da im novac nije trošen u procesu privatizacije.

U pogledu usklađenosti prekršajnog i kaznenog zakonodavstva, na osnovu jedne presude Europskog suda za ljudska prava u Strazburu (predmet „Muslija“), jasno je da niko ne može biti suđen dva puta za ista djela.

Aplikant se u ovom slučaju žalio jer je osuđen dva puta, s istim činjeničnim osnovama, jednom u prekršajnom a drugi put u kaznenom postupku.

Za fizičko zlostavljanje žene koja je zadobila lakše ozljede, po Zakonu o prekršajima osuđen je na 150 KM novčane naknade, a po Krivičnom zakonu, na šest mjeseci zatvora.