''Žene su ljute, neće više da ćute''
Veliki broj uvjetnih i oslobađajućih presuda za nasilje nad ženama
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Žene su ljute, neće više da ćute'' slogan je pod kojim je u Banjaluci održan Osmomartovski marš kojim je desetak nevladinih organizacija još jednom ukazalo na femicid, obiteljsko i nasilje nad ženama u Bosni i Hercegovini, ističući da pravosudni organi ne odgovaraju adekvatno na prijave zločina.
U prošloj godini je u Bosni i Hercegovini ubijeno deset žena te je bilo sedam pokušaja ubojstava, što su alarmantni podaci, poručuju organizacije iza Osmomartovskog marša u Banjaluci.
Više od 1200 žena i djece u sigurnim kućama
Iz Fondacije ''Udružene žene'' upozoravaju da je zbog nasilja u obitelji u protekle dvije i pol godine u sigurnim kućama u BiH bilo više od 1.200 žena i djece žrtava nasilja. Prema podacima Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH u 2022. godini nasilje u porodici je prijavljeno više od tri tisuće puta. To je najprijavljivanije krivično djelo u Bosni i Hercegovini, upozoravaju u fondaciji ''Udružene žene''. Oni napominju i da reakcija institucija i podrška žrtvama mora biti adekvatnija.
''Nedopustivo je da se u 70 posto slučajeva nasilja u obitelji izriču uvjetne kazne, dakle počinitelj bude oslobođen'', rekla je Aleksandra Petrić iz fondacije ''Udružene žene''.
Pročitajte još
U ovoj fondaciji navode i da je veliki problem u činjenici da tužitelji odustaju od procesuiranja slučajeva ako žrtva iz bilo kojeg razloga odbije da svjedoči. To se ne bi smjelo događati, kažu u ovoj fondaciji.
Navode i da krivično djelo femicida treba biti kvalificirano kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Republike Srpske.
''To što se sada Zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilju prema ženama, koji je u formi nacrta usvojen jednoglasno u Narodnoj skupštini Republike Srpske, tretira u kontekstu sprečavanja ovog djela. Smatramo da je to adekvatno i da se konačno mora prepoznati da su žene predominantne žrtve nasilja'', kaže Petrić, koja poziva Vladu da ostane pri ovom nacrtu, a ne govoriti o tradicionalnim vrijednostima.
Detektor je ranije pisao kako je 21 organizacija iz Republike Srpske u pismu koje je uputila Vladi ovog entiteta navela da Nacrt izmjena Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i nasilja prema ženama Republike Srpske prema njima nije adekvatan za tradicionalne obiteljske vrijednosti. Ovo je u januaru podržao i Milorad Dodik, predsjednik Republike Srpske, koji je kazao da je neprihvatljivo da se kroz pojam femicid ''na mala vrata uvodi rodna ideologija''.
Odvjetnica iz Banjaluke Jovana Kisin rekla je da država odlučno treba da stane u ovoj borbi na stranu žena. Ona napominje da samo 30 posto prijavljenih slučajeva nasilja dođe do suda.
Sekundarna viktimizacija
''Želimo da žena kada prijavi spolno uznemiravanje ne bude ismijavana u institucijama, želimo da žrtva obiteljskog nasilja dobija adekvatnu psihološku podršku od institucija, a ne da proživljava sekundarnu viktimizaciju'', naglasila je.
''S druge strane, želimo da poručimo da određeni pokreti koji borbu za prava žena nazivaju netradicionalnim utjecajima da je ravnopravnost žena naša tradicija i da tradicionalni stid ne može biti tradicionalna vrijednost'', navela je Kisin, kao i da njegovanje nasilja ne smijemo nazivati ''tradiconalnim vrijednostima''.
Sudionici Osmomartovskog marša su šetali od zgrade Narodnog pozorišta Republike Srpske do Trga Krajine, noseći transparente s porukama protiv nasilja nad ženama i za njihovu zaštitu i bolji položaj žena u društvu.
