VIDEO | BiH u 2016.: Jedan pozitivan i previše negativnih događaja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Prihvaćanje aplikacije BiH za članstvo u Evropskoj uniji i dobivanje Upitnika Europske komisije imat će pozitivan utjecaj u budućnosti i to je, za predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića, najvažnija stvar koja je obilježila godinu na izmaku.

Ispunjavanje Upitnika tražit će mnogo političke spremnosti da se dođe do zajedničkog stava. Jedno od pitanja je planira li BiH promjenu Ustava na što će jedni odgovoriti pozitivno, a drugi negativno, te će u tom smislu, kaže Ivanić, biti izazova, ali odgovori na pitanja nisu toliko problem zbog čega izražava uvjerenje da će se to relativno brzo završiti.

''Možda ne za šest mjeseci kako su neki najavljivali, ali možda će to biti za devet mjeseci ili godinu dana. Veći je problem političkog ambijenta. Možemo napisati najidealnije odgovore, ali bez pozitivnog političkog ambijenta nećemo dobiti status kandidata. Potrebna nam je spremnost na kompromis, ali u tom dijelu nisam toliko optimist koliko sam bio ranije'', kazao je u intervjuu za Fenu predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić.

Otvorena pitanja

Kako je naglasio, u 2016. godini bilo je mnogo događaja koji nisu imali tako pozitivan karakter, poput zastoja u investicijama i ekonomskom razvoju, ali posebno zabrinjava loš politički ambijent s brojnim otvorenim pitanjima od izbora u Mostaru i Stocu i neprovođenja odluke Suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" do odluke Ustavnog suda o ukidanju 9. siječnja kao Dana Republike Srpske.

''Dakle jedan pozitivan i previše negativnih događaja. Volio bih da s optimizmom mogu reći da će se to riješiti, ali bojim se da se to neće dogoditi jer za rješavanje takvih stvari prije svega potrebna je spremnost ključnih sudionika'', istaknuo je Ivanić.

Mišljenja je kako većina političkih lidera svoju poziciju gradi na sukobu, a ne na kompromisu i sve dok postoji takav pristup neće biti rješenja, ali političari će se i dalje baviti izborima u Mostaru i Stocu, pitanjem "Sejdić i Finci", ali i prošlošću i sukobima jer izgleda da je to, dodaje Ivanić, najsigurniji način da političari dobiju podršku i ostanu na vlasti.

Kažnjavanje političara

''Sve dok građani ne počnu kažnjavati takve političare, a nagrađivati glasovima one koji prave kompromise mi ćemo se, nažalost, 'vrtjeti ukrug''', smatra Ivanić.

Govoreći o najavama lidera SNSD-a i HDZ-a BiH Milorada Dodika i Dragana Čovića o izmjenama Zakona o Ustavnom sudu BiH kojima bi se iz te institucije uklonili strani suci, Ivanić je rekao kako se zalaže za takvu izmjenu, ali da prijedlog zakona nije još vidio te da ga ne može komentirati.

''Nisam čak ni siguran da će zajednički prijedlog o izmjenama tog zakonskog rješenja doći u parlamentarnu proceduru. Inače sam stava da nam strani suci ne trebaju i da je sve ovo što se događalo povodom dana RS-a bio stravični poraz Ustavnog suda koji je trebao odbiti takvu vrstu priče, jer nema razloga da bilo tko bilo kome određuje koje će datume slaviti'', kazao je.

Smatra kako BiH trebaju institucije bez stranaca, ali je svjestan činjenice da se to neće moći dogoditi bez promjene Ustava, a do promjene Ustava može doći samo ako predstavnici sva tri naroda misle isto, no ni to nije slučaj te misli da će sve ostati kao i do sada.

''Izbacivanje stranaca ima moju podršku, ali neće biti potrebne podrške u parlamentu te da će zbog toga vjerojatno inicijativa, ako je uopće i bude, propasti'', dodaje Ivanić.

Popis iz pukog inaćenja

Iako ističe da na razini osobnih kontakata triju članova Predsjedništva BiH nema problema, nezadovoljan je nedostatkom spremnosti da se uđe u dijalog o ključnim pitanjima, a kao jedno od njih naveo je što se nije uspjelo riješili pitanje popisa stanovništva.

''Popis je iz pukog inaćenja i dodvoravanju političkih ličnosti sredini iz koje dolaze postao problem i bit će nam jedan od najvećih problema kod ispunjavanja Upitnika. Ne postoji dovoljno spremnosti da se prave kompromisi, rješenja koja u prvi mah nemaju podršku u sredini iz koje svatko od nas dolazi dugoročno imaju koristi'', stav je Ivanića.

Podsjetio je da je kod usvajanja dokumenata nazvanog "Pregled obrane" postignut dogovor i nije bilo sukoba zbog čega bi Ivanić volio da takvih primjera bude i više.

Osvrnuo se na vanjsku i posebno regionalnu suradnju naglašavajući da je nezadovoljan činjenicom da ove godine nije došlo do posjete predsjednika Srbije Tomislava Nikolića BiH nakon što je ta posjeta otkazana zbog privođenja Nasera Orića koji je sada na suđenju u BiH i tereti se za zločine.

Sarajevski prvi korak

Stoga mu suradnja u regiji ne izgleda dobro, podsjećajući na zategnute odnose BiH i Srbije, a posebno člana Predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića i Nikolića i premijera Srbije Aleksandra Vučića.

''Dok se tu nešto ne riješi mislim da će odnosi i dalje biti ovako hladni. Prvi korak u tom smislu treba se dogoditi iz Sarajeva. Zato što su problemi i nastali zbog poteza koji su došli iz Sarajeva'', kaže Ivanić.

Napomenuo je da su trenutno loši odnosi Srbije i Hrvatske, ali BiH i Hrvatske, ocjenjujući da ovakvog stupnja zategnutosti nije bilo najmanje 10 ili 12 godina, zbog toga je i predlagao trilateralni sastanak dužnosnika triju zemalja da bi se razgovaralo o tim stvarima.

''Međutim, nisam naišao na pozitivne signale na tu inicijativu i kada nemate pozitivne signale onda ne možete dalje insistirati. Sada sam 'zamrznuo' tu priču o eventualnom trojnom sastanku na relaciji Sarajevo-Beograd-Zagreb'', pojasnio je Ivanić.

Ipak, prisjetio se da je u ovom mandatu Predsjedništvo uspostavilo dobru suradnju s Njemačkom. Njemačka kancelarka Angela Merkel posjetila je BiH, a članovi Predsjedništva bili su u posjeti Berlinu te je Ivanić nedavno ponovo posjetio Berlin i zamolio, uz sve probleme koji su aktualni, da Njemačka pokuša zadržati BiH u fokusu interesa.

Zastoj zbog Federacije

Osim posjeta na najvišoj razini i drugih dužnosnika, Ivanić je izdvojio posjetu pape Franje, ali je napomenuo da je posjeta visokog ranga nešto manje u zadnjoj godini, najavljujući da će pokušati da ih u sljedećem razdoblju bude više.

Zbog svega ovoga Ivanić je kazao da Predsjedništvo treba biti ključna institucija koja će pokazati da je dogovor moguć. U Predsjedništvu trebaju biti spremni na izazove, iako ih sredina iz koje dolaze u prvi mah možda neće podržati, dugoročno će dobiti podršku za kompromise i politiku dogovaranja u kojoj nema sukoba.

''Predsjedništvo BiH se treba vratiti na ambijent koji je imalo u prvoj godini mandata. Prve godine nakon izbora mnogo toga smo pokrenuli i osjetila se pozitivna energija. Stičem dijam da, prije svega zbog neriješenih, odnosa u Federaciji imamo zastoj'', mišljenja je.

Uz ocjenu da je previše populističkog uticaja na donošenje ključnih političkih odluka, predsjedatelj Predsjedništva BiH u intervjuu za Fenu zaključio je kako bi najbolje bilo vratiti se u ambijent iz prve godine mandata kada bi i sam bio mnogo veći optimist nego je sad.