Što kažu stručnjaci?
VIDEO | Predstavlja li naoružanje u susjedstvu prijetnju miru u BiH?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Dok europske, u posljednje vrijeme i susjedne zemlje, za modernizaciju naoružanja ulažu milijarde eura, i gotovo, natječući se, nabavljaju suvremene borbene avione, Bosna i Hercegovina oružje dobija, uglavnom kroz donacije i to oružje koje joj je potrebno za obuku i sudjelovanje u mirovnim vojnim misijima.
Stručnjaci su mišljenja da naoružavanje susjeda ne predstavlja prijetnju miru u BiH, ali da je potrebno da imamo značajnija sredstva, u proračunu za modernizaciju Oružanih snaga, javlja BHRT.
Stižu helikopteri
U Hrvatsku je već stiglo šest Rafala, suvremenih borbenih aviona francuske proizvodnje. Do iduće godine dobit će jos šest, a američki State Department odobrio je prodaju HIMARS-a Hrvatskoj vrijednosti 390 milijuna dolara.
Pročitajte još
Srbija je potpisala sporazum vrijedan 2,7 milijardi eura za kupovinu 12 borbenih aviona od francuske kompanije. Regija gotovo u utrci za vojnim osuvremenjivanjem, a određena vojna ojačanja najavljujje i ministar obrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez.
"Negdje u siječnju dolaze četiri transportera za bataljonsku grupu lake pješadije. To je ta elitna postrojba Oružanih snaga. Najnoviji su transporteri, uvozimo ih iz Turske. Zatim, potpisali smo pet helikoptera iz Sjedinjenih Američkih Država. U nadolazećem razdoblju dogovorili smo bespilotne letjelice'', navodi Helez.
Novi prioriteti u svijetu
Geopolitička situacija u svijetu nametnula je nove prioritete pa su vojne teme sve češće među članicama Europske unije.
Željana Zovko, zastupnica u Europskom parlamentu, ističe: "Zabrinutost za sigurnost granica, tako da čitava Europa ide ka tome da se što više novca izdvoji za naoružanje jer je svijet veoma uzburkano mjesto".
Jasno je da ne možemo sudjelovati u utrci za naoružanjem, ali je potrebno imati osigurana sredstva u proračunu za modernizaciju Oružanih snaga. BiH je, međutim, na dnu regionalne skale po vojnim izdacima.
Šemsudin Mehmedović, zastupnik u PSBiH, navodi: "Proračun za obranu BiH ove godine je umanjen 1,7 milijuna KM. Možete da zamislite onda sa tim sredstvima šta se može uraditi. Po istraživanju, najniža krivulja je BiH".
Godinama se zanemaruje razvojna komponenta, podsjećaju stručnjaci uz naglasak da Oružane snage BiH oružje dobivaju uglavnom kroz donacije, i to za obuku i sudjelovanje u mirovnim misijama.
Pitanje proračuna
Đuro Kozar, vojni analitičar, navodi: "BiH je potrebno da u godišnjem proračunu bude jedan dio sredstava za modernizaciju naoružanja. Mi već godinama nemamo sredstva za osuvremenjivanje Oružanih snaga zato što zastupnici i članovi Vijeća ministara iz Republike Srpske odbijaju svaku mogućnost da se poveća proračun za ovu svrhu".
Radovan Kovačević, izaslanik u Domu naroda PSBiH, ističe: "Naš stav je da bi za BiH kao zemlju postoknfliktnog društva koje treba da bude okruženo prijateljima jedina dobra opcija demilitarizacija BiH".
Naoružavanje susjednih zemalja ne treba promatrati kao prijetnju miru već u širem kontekstu općeg naoružavanja.
Hrvatska je članica NATO-a i vojne aktivnosti provodi u skladu sa politikom NATO saveza, dok s druge strane Srbija ima svoje motive, jalvja BHRT:
Zdenko Ćosić, član Zajedničke komisije za obranu i sigurnost PSBiH, je mišljenja: "Mislim da ne trebamo fabricirati nekakvu zabrinustost zbog toga što se naoružava Srbija ili Hrvatska kao članica NATO-a. Ne vidim tu opasnost za BiH jer, kažem, u BiH je NATO jamac mira".
Dok se sve više govori o modernizaciji naoružanja, sve su glasnije i najave mogućeg vraćanja obaveznog vojnog roka u susjednim zemljama. U Srbiji bi tako, prema najavama predsjednika te zemlje, služenje obaveznog vojnog roka u trajanju od 75 dana moglo biti uvedeno već za oko godinu dana.
