Bez suglasnosti
Vijeće naroda RS nije podržalo veto Bošnjaka na odluke o referendumu u RS-u
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Vijeće naroda Republike Srpske (RS) danas nije postiglo suglasnost o vetu Kluba Bošnjaka na skupštinske odluke o konstatiranju rezultata referenduma u RS-u, iz rujna prošle godine, u vezi s proslavom 9. siječnja, "dana RS-a", koji je osporio Ustavni sud BiH.
Nije bilo suglasnosti ni o drugim odlukama u vezi s referendumom, potvrdila je predsjedavajuća Vijeća Nada Tešanović ističući da će o odlukama raspravljati Zajednička komisija Vijeća naroda i Narodne skupštine RS-a, piše Fena.
Ako i na Zajedničkoj komisiji ne bude odgovora, konačnu riječ će dati Ustavni sud RS-a.
Klub Bošnjaka je 20. veljače pokrenuo pitanje zaštite vitalnog nacionalnog interesa i na odluke Narodne skupštine RS-a o prestanku mandata članovima Komisije za provođenje referenduma, te o davanju posebnog ovlaštenja toj komisiji u dijelu koji se odnosi na sudjelovanje u postupku u Ustavnom sudu BiH te na zaključak kojim se Vlada RS-a obvezuje da osigura sredstva i pruži punu pravnu zaštitu i podršku članovima Komisije u eventualnim sudskim procesima.
Te odluke su 9. veljače ove godine drugi put usvojene u Narodnoj skupštini RS-a, nakon što je Vijeće za zaštitu vitalnog interesa Ustavnog suda RS-a utvrdilo da su objavljene u “Službenom glasniku RS”, prije nego što su se o njima izjasnili klubovi u Vijeću naroda RS-a.
Šef bošnjačkog kluba Mujo Hadžiomerović potvrdio je ranije Feni da se spomenutim referendumskim pitanjem razmatranim u Narodnoj skupštini krši Ustav, Dejtonski sporazum i odluke Ustavnog suda BiH, koji je zabranio održavanje referenduma u RS-u, a nakon što je on ipak proveden, osporio njegove rezultate.
Vijeće naroda RS-a na današnjoj sjednici nije podržalo ni veto bošnjačkog kluba na Zakon o osnovnom odgoju i obrazovanju, piše Fena.
U Klubu Bošnjaka smatraju da se tim zakonom nastavlja diskriminacija bošnjačkih učenika u obrazovnom sustavu RS-a.
Potpredsjedavajući Vijeća Kemo Čamdžija je danas ukazao da su u tom zakonu ionako nejasna ustavna norma o upotrebi jezika u RS-u još više uopćena.
Stoga su podnijeli devet amandmana na ovaj zakon.