Problemu višestrukih funkcija ministara i zastupnika ne nazire se kraj

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Dok je još uvijek neizvjesno hoće li Prijedlog zakona o sukobu interesa kojeg su predložili zastupnici biti usvojen i u Domu naroda Državnog parlamenta, stručnjaci i međunarodne organizacije kažu kako bi neusvajanje poništilo godine nastojanja da se unaprijedi kontrola i kažnjavanje sukoba interesa, što je jedan od uvjeta pridruživanja Europskoj uniji.

Više od 60 ministara i zastupnika u BiH trenutno obavlja višestruke funkcije jer je mehanizam za utvrđivanje sukoba interesa zakazao. Dva prijedloga ovog zakona koji su trenutno u proceduri na državnom nivou drugačije gledaju na rješavanje ovog problema. Dok je jedan od prijedloga još uvijek u procesu pripreme kod Ministarstva pravosuđa, nedavno je Zastupnički dom usvojio prijedlog za kojeg međunarodne organizacije smatraju da predstavlja napredak u odnosu na postojeća rješenja.

Prema mišljenju Ivane Korajlić, izvršne direktorice Transparency Internationala u BiH, organizacije koja se godinama zalaže za rješenje poput onoga koje je trenutno na glasovanju u Državnom parlamentu, većina političara odnosno izaslanika ne žele da ih bilo tko ograničava u obavljanju različitih funkcija na različitim razinama.

“Nije to samo pitanje naknada već i utjecaja koji se time širi na različitim razinama vlasti”, kaže ona.

Usvajanjem Zakona o sukobu interesa koji je pripreman uz pomoć međunarodnih organizacija i smjernicama Grupe država za borbu protiv korupcije (GRECO) spriječila bi se mogućnost obavljanja više funkcija istovremeno, mogućnost sudjelovanja funkcionerima u javnim nabavkama preko svojih privatnih poduzeća, kao i apsolutni uvid i provjeru imovinskih kartona, navodi Korajlić.

Utvrđivanje sukoba interesa na državnoj razini sprovodi komisija od devet članova, koju čine predstavnici imenovani iz dva doma Državnog parlamenta. Stručnjaci ovakav sustav komisije smatraju neodgovarajućim, jer političke kolege jedni drugima odlučuju o postojanju sukoba interesa.

“Nitko ne želi da se uspostavi kontrola i to savršeno govori o tome na koje sve načine iskorištavaju sustav i koliko ne žele da se suprotstavi tu, da se napravi bilo kakva granica i da se mora odgovarati bilo kome”, kaže Korajlić.

Već tri godine u Parlamentu se pokušava donijeti novi zakon. Tek u siječnju 2021. godine zastupnici Zatuničkog doma izglasali su Prijedlog zakona protiv kojeg je glasalo 12 zastupnika. Svi prisutni zastupnici Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) glasovali su protiv ovog zakona.

Od ukupno 42 zastupnika, deset obnaša više javnih i privatnih funkcija, što je u direktnom sukobu interesa i prema postojećem zakonu. Od njih deset, tri zastupnika su glasovala protiv ovog zakona, dok tri nisu bila prisutna na sjednici.

“Zakon o sukobu interesa je prva točka sprečavanja daljih zloupotreba, Zakon o sukobu interesa je tu da prvo osigura da oni koji obavljaju najvažnije funkcije u državi to rade na osnovu javnog interesa, a ne na osnovu osobnog interesa, bilo da je financijski interes, bilo da se radi o članovima obitelji ili čak političkim interesima”, kazala je Korajlić.

Neizvjesna podrška u Domu naroda

Iako je ovaj zakon jedan od 14 ključnih prioriteta BiH na putu k Europskoj uniji (EU), zastupnici s kojima su razgovarali novinari BIRN-a BiH ne misle da će naići na podršku u Domu naroda. Zastupnici koji su ga već podržali u Zastupničkom domu misle da nema dovoljno volje za ulazak u EU, dok su zastupnici koji nisu glasovali mišljenja da je on nepotpun.

“Bojim se da je želja i volja da se uđe u EU od strane nekih političara samo deklaratorna, da nema konkretnih akcija na tome i jedna od konkretnih akcija na tome bi bila usvajanje ovog zakona”, kaže Alma Čolo, zastupnica u zastupničkom domu i dodaje kako ne misli da će zakon usvojiti izaslanstvo Doma naroda.

Zastupnica SNSD-a u Zastupničkom domu Snježana Novaković-Bursać, koja je glasovala protiv ovog Zakona uz mišljenje da su ga napisale nestručne osobe pa, kako kaže, smatra da je on “tehnički problematičan” i da zbog toga nema njenu naklonost.

Ona tvrdi da je ključni nedostatak Zakona to što on “ne prati raspodjelu nadležnosti između različitih razina vlasti u BiH” i da određenim rješenjima teži da “regulira situacije izvan svog osnovnog zadatka i domašaja”

“Osim vertikalne, Zakon nije ni horizontalno usuglašen s drugim propisima koji su na snazi na razinama BiH što dovodi u pitanje osnovni smisao – njegovu primjenu”, kazala je ona za BIRN BiH.

Na 13. sjednici zastupničkog doma, tijekom predstavljanja ovog zakona, Damir Arnaut je istaknuo kako je zakonodavno-pravni sektor ovaj Prijedlog zakona ocijenio dobrim.

On je za BIRN BiH kazao da je ovo prvi put da će se zastupnici suočiti sa zakonom koji je jedan od uvjeta za EU kandidatski status, kojeg čekaju već šest godina, što je “bez presedana u regiji”.

“Vidjet ćemo hoće li izabrati Europu ili dalju izolaciju”, kaže Arnaut, uz napomenu da predstavnici HDZ-a i SNSD-a imaju mogućnost da blokiraju usvajanje prijedloga zakona.

On navodi kako je sa drugim predlagačima u više navrata pozivao Ministarstvo pravosuđa da dostavi svoj prijedlog, što se nije dogodilo, a da su dostavili prijedlog koji je prihvatljiv EU, te kaže kako bi oni svoj prijedlog povukli.

Izaslanik SNSD-a u Domu naroda parlamenta BiH Dušanka Majkić još uvijek nije pročitala Prijedlog zakona o sukobu interesa, ali smatra da bi bolje bilo da je prijedlog došao iz Vijeća ministara, a ne od zastupnika Zastupničkog doma, dodavši da joj nije jasno “čemu tolika trka opozicije” ukoliko Vijeće ministara već radi na tom planu.

“Poznato je da se radi o delikatnom zakonu koji je neophodno donijeti, ali moje je mišljenje da takav prijedlog zakona treba da bude plod domaćeg znanja i iskustva, nikako autentično djelo međunarodne zajednice, koja može biti eventualni konsultant ali ne i autor zakonskih rješenja u BiH”, kaže ona za BIRN BiH.

Svi zastupnici HDZ-a u Zastupničkom domu glasovali su protiv usvajanja ovog zakona, a niti jedan njihov zastupnik oba doma Parlamenta BiH nije odgovorio na upit BIRN-a BiH.

Na sjednici Zastupničkog doma, zastupnica HDZ-a Borjana Krišto je zamjerila što se “jedino spominje zahtjev Dragana Čovića” koji je dobio sredstva na određeno udruženje, te kako je on razlog što je “povjerenstvo prestalo s radom”.

“To nije istina, to nije točno. Naše povjerenstvo je prestalo a radom onog trenutka kada nismo imali uvjete za donošenje odluka, jer poslovnik povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa definira da za odluke mora biti najmanje dva glasa iz svakog konstitutivnog naroda”, rekla je Krišto na sjednici.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN) otkrio je da je tadašnji član Predsjedništva Dragan Čović bio i predsjednik Hrvatskog narodnog sabora (HNS), političkog nevladinog udruženja, u vrijeme kada je ono primalo budžetski novac. Komisija za odlučivanje o sukobu interesa u institucijama BiH nikada od 2018. godine nije razmatrala njegov slučaj zbog nedostatka kvoruma.

Insistiranje na konstitutivnosti naroda u komisijama, što je slučaj u postojećem zakonu i u zakonu kojeg je predložilo Ministarstvo pravosuđa, kaže Korajlić, uvijek vodi ka mogućem problemu nepostojanja kvoruma, kao što je slučaj s odlukom za predmet Čovića.

“Na Čovićevom predmetu se vidjelo kako se može, iz jednog naroda ne dolaze ljudi na sjednicu i nema kvoruma nikad”, objašnjava Korajlić.

“Vrijeme je da se procedura ubrza”

Kako prijedlog zakona koji priprema Ministarstvo pravde još uvijek nije spreman za usvajanje u Parlamentu, odbijanje sadašnjeg prijedloga u Domu naroda vjerojatno bi značilo novu dugu odgodu njegovog usvajanja.

Misija OSCE-a u BiH kaže kako je usvajanje prijedloga zakona ohrabrujući korak i jedan od preduvjeta za dobivanje kandidatskog statusa BiH u EU, dodajući da je on izrađen u suradnji sa stručnim timom međunarodnih organizacija.

“Ne možemo komentirati aktivnosti koje bi GRECO mogao poduzeti ukoliko BiH ne ispuni preporuke te organizacije, ali se nadamo da će nedavne aktivnosti vezane za donošenje ovog Zakona dati podstrek Domu naroda, te s tim u vezi pozivamo izaslanike da usvoje Zakon u ovom obliku, u interesu BiH i svih njenih građana”, poručili su iz OSCE-a.

Iz Odjela za komunikacije Europske unije u BiH su naveli da bi usvajanjem i provođenjem zakona o sukobu interesa, koji je usklađen s europskim standardima, značio napredak u procesu europskih integracija kao i u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala u BiH.

“Ujedno bi time izabrani predstavnici u BiH poslali jasnu poruku građanima i Europskoj uniji, da su posvećeni izgradnji društva u kojem svi imaju jednake prilike”, poručili su iz Odjela za komunikacije.

Efikasan sustav za utvrđivanje i sprečavanje sukoba interesa na svim razinama vlasti u BiH je suštinski dio sveukupnih napora na sprečavanju korupcije, navodi se iz Ureda visokog predstavnika u BiH.

“Politički akteri se trebaju konstruktivno angažirati i usvojiti zakonodavstvo koje bi osiguralo čvrst pravni okvir u pogledu reguliranja pravila o sukobu interesa i načina na koji se ta pravila trebaju provoditi. Puno je vremena već izgubljeno, sada je vrijeme da se ta procedura ubrza”, stoji u odgovoru OHR-a.

“Od međunarodne zajednice očekujem samo da istraje u svom stavu – nema kandidatskog statusa dok se ne usvoji novi zakon o sukobu interesa koji je u potpunosti usklađen s europskim standardima”, zaključio je Arnaut.

Zastupnica Čolo ističe da ukoliko dođe do neusvajanja Zakona, BiH gubi na rejtingu i na ispunjavanju obaveza za članstvo u EU za dobivanje statusa kandidata, dodavši da status kandidata BiH ne može dobiti bez Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću.

“To su tri ključna prioriteta. Ukoliko ih riješimo možda bismo mogli dobiti status u ovoj godini kandidata i da onda idemo s pregovorima s EU i otvaramo jedno po jedno poglavlje”, istakla je ona.