VSTV godinama tolerirao nerad suca

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sudac Atko Huseinbašić je godinama odbijao raditi na predmetima. Visoko sudsko i tužiteljsko vijeće (VSTV) ga je kažnjavalo, ali mu nije zabranjivalo da radi kao sudac, a on je nastavljao da pravi prekršaje.

Tužitelji  Ureda disciplinskog tužitelja (UDT) su otkrili desetke slučajeva u kojima je napravio prekršaje − presude nije pisao na vrijeme, predmeti su mu zastarijevali i zbog toga su pet puta protiv njega pokretali disciplinski postupak.

Nakon trećeg VSTV je 2014. godine Huseinbašića za kaznu premjestio iz banjalučkog u Osnovni sud u Tesliću. Međutim, i na novom radnom mjestu je ponavljao greške. Konačno, 2019. godine članovi VSTV-a su mu zabranili da dalje radi ovaj posao.

Unatoč kaznama, Huseinbašić ne misli da je kriv. Novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je rekao da je sve radio perfektno. „Apsolutno, sudac Atko nema nijedne greške. To se apsolutno nije dogodilo nikada, bez obzira što Visoko sudsko vijeće smišlja”, kaže Huseinbašić.

Disciplinsko povjerenstvo VSTV-a je u posljednjih devet godina izreklo oko 200 disciplinskih kazni sucima, tužiteljima i stručnim suradnicima zbog neodgovornosti u obavljanju posla. Novinari CIN-a su otkrili da je njih 13 kažnjavano više puta. Primjer suca Huseinbašića pokazuje da kažnjavanja ne utječu uvijek na odgovorniji rad sudaca i tužitelja. Neki od onih koji su disciplinski odgovarali zbog lošeg rada kasnije su optuženi i za kaznena djela.

Kazna bez efekta

Članovi VSTV-a kažu da nemaju bolji način da nadziru rad ovakvih sudaca i tužitelja, ali i da do sada nisu analizirali slučajeve onih koji su prekršaje ponavljali nakon izrečenih kazni.

Četiri mjeseca nakon što mu je zabranjeno da radi sudski posao, Huseinbašić je pristao razgovarati s novinarima CIN-a.

„Ja sam propovijedao pravo ovdje u Republici Srpskoj“, kaže Huseinbašić na početku razgovora.

Tijekom dva i po sata ovaj bivši odvjetnik i sudac pričao je o više od 30 godina svoje karijere, postupcima u kojima je kažnjavan i kolegama. Tvrdi da je radio bez greške, a kolege suce i tužitelje uporno naziva pogrdnim riječima.

Ipak, postupci koji su vođeni u VSTV-u govore drugačije. Huseinbašić je pred disciplinskim povjerenstvima odgovarao čak pet puta. Tijekom 2006. godine Gostimiru Marinkoviću, suvlasniku privatne firme „Šel-Pan“ iz Laktaša, suđeno je u banjalučkom Osnovnom sudu zbog utaje poreza. Sud je utvrdio da je kriv jer nije plaćao porez na prodano gorivo i osudio ga na tri mjeseca zatvora. Međutim, sudac Huseinbašić je napisao presudu tek nakon skoro dvije godine − kada je kazneno djelo zastarjelo. Tijekom disciplinskog postupka Huseinbašić se branio, tvrdeći da je radio na puno predmeta te da je osuđeni Marinković unatoč zastari platio svoju kaznu. Međutim, članovi disciplinskog povjerenstva VSTV-a su smatrali da je ovakvo ponašanje sudaca neodgovorno pa su ga kaznili smanjenjem plaće od 10 posto za šest mjeseci.

 Tijekom ovog disciplinskog postupka otkriveno je da je Huseinbašić 10 mjeseci kasnio s pisanjem presude kojom je oslobodio skupinu carinika optuženih da su obračunavali niže carine firmama koje su uvozile robu.

Samo nekoliko mjeseci kasnije Huseinbašić se opet našao pred disciplinskim povjerenstvom jer nije radio na jednom predmetu. Međutim, kažnjen je samo blažom kaznom – javnom opomenom.

Huseinbašić se detalja iz ovih predmeta uglavnom ne sjeća, ali smatra da su tužitelji trebali brže podizati optužnice kako predmeti ne bi zastarijevali.

Vitomir Soldat, bivši glavni tužitelj Okružnog tužiteljstvu u Banjoj Luci, kaže da su se neki tužitelji žalili na rad suca Huseinbašića zbog čega ga je prijavljivao predsjedniku Suda.

„Pa ne vodi tužiteljstvo postupak, zastare su nastupile nakon podizanja optužnice, a ne za vrijeme istrage ili prije. To, mislim, nije za komentiranje”, kaže Soldat.

UDT je 2014. godine vodio novi postupak protiv Huseinbašića. Otkrio je 11 slučajeva u kojima Huseinbašić nije donosio presude i po šest godina. Među onima koji su godinama čekali njegovu presudu bile su osobe optužene za nezakonitu proizvodnju oružja, krađu auta, prodavanje droge, a neki od njih su i ranije činili kaznena djela.

„To su apsolutno djela periferna“, kaže Huseinbašić, dodavši da na ovim slučajevima namjerno nije htio raditi kako bi rukovodstvo Suda natjerao da pričaju o „ozbiljnim problemima“.

U jednom od disciplinskih povjerenstava koja je odlučivala o ovom slučaju bila je i potpredsjednica VSTV-a Ružica Jukić. Ona kaže da je Huseinbašić pred članovima povjerenstva rekao da neće napisati presude. Ovaj put su ga oba disciplinska povjerenstva kaznila najstrožom kaznom – zabranili su mu da dalje radi sudski posao.

Međutim, Huseinbašić se na ovu odluku žalio, a članovi VSTV-a su to prihvatili. Smatrali su da je razrješenje preoštra kazna. Svoju odluku su opravdali time što povjerenstva nisu uzele u obzir njegove respektabilne rezultate rada.

Tako su članovi Vijeća, umjesto da mu zabrane da radi kao sudac, Huseinbašića za kaznu premjestili u Osnovni sud u Tesliću i odredili da pola godine prima plaću manju za 20 posto. Jukić smatra da premještanje suca u drugi sud nema nikakvu svrhu.

„Ta kazna postoji, ali, po meni, je bila neadekvatna jer znalo se da će se opet ponoviti ista stvar“, kaže Jukić.

Novi sud − stari prekršaji

Nakon ove kazne protiv Huseinbašića su vođena još dva disciplinska postupka. U jednom od njih je kažnjen zbog nerada na predmetima u banjalučkom Osnovnom sudu, a u drugom su otkriveni njegovi prekršaji koje je počinio na novom radnom mjestu – u Sudu u Tesliću.

U jesen 2016. godine mediji u BiH su objavljivali fotografije mladića Bogdana Rakića koji krvav leži u krevetu. Fotografiju je pratila priča o njegovom premlaćivanju i zlostavljanju na planini Borje. Zbog zlostavljanja i mučenja uhićeni su Armin Jašarević i Branko Jurić, a upravo je sudac Huseinbašić bio u sudskom vijeću koje je odlučivalo o njihovom pritvoru.

Kao i više puta ranije, sudac je i u ovom slučaju napravio prekršaj. U veljači 2017. godine ukinuo je pritvor dvojici osumnjičenih nakon što su platili 6.000 maraka jamstva. Na rješenju je napisao da je odluku donio zajedno s dvije sutkinje što nije bilo točno. Ovakvo rješenje nije bilo validno pa ga je drugi sud ukinuo. Huseinbašić opet kaže da to što su povjerenstva ustvrdila nije točno te da njegove kolegice iz Sudskog vijeća u Tesliću lažu.

On se zbog premještanja u Teslić žalio Ustavnom sudu BiH, koji je utvrdio da je disciplinski postupak bio kasno pokrenut pa je Huseinbašić 2017. godine vraćen u Banju Luku.

Međutim, prekršaji su se nizali. UDT je peti put pokrenuo postupak protiv Huseinbašića zbog lošeg rada u Tesliću i Banjoj Luci. Otkriveno je da je donio nezakonitu odluku o određivanju jamstva Jašareviću i Juriću te da nije radio na 36 predmeta dok je u banjalučkom sudu odbio raditi na prekršajnim predmetima. Disciplinski tužitelj je i ovaj put tražio da se sucu zabrani dalji rad i to su oba povjerenstva prihvatila.

Ovu odluku napokon su podržali i članovi VSTV-a. Kazali su da sudac odbija raditi svoj posao zbog čega je razrješenje jedina odgovarajuća kazna. Tako je VSTV nakon osam godina, 56 prekršaja i pet disciplinskih postupaka zabranio Huseinbašiću da radi posao suca.

„Vi, koliko god hoćete, vodite Vi postupak, ali ja sam za tri koplja u razmišljanjima od sve i jednoga drugog suca“, kaže Huseinbašić.

Selim Karamehić, član VSTV-a i disciplinskog povjerenstva koje je odlučivala o prekršajima suca Huseinbašića, kaže da su članovi povjerenstva prilikom odlučivanja uzeli u obzir to što je sudac više puta kažnjavan.

„Vijeće ne smije dozvoliti višestruko ponavljanje jedne iste vrste disciplinskih prekršaja, pogotovo iz najtežih i ozbiljnih prekršaja“, kaže Karamehić.

Njegov kolega iz VSTV-a Goran Nezirović kaže da je sudac Huseinbašić imao dobre radne rezultate, ali je na pogrešan način ukazivao na određene nepravilnosti u svom poslu.

„On se borio protiv sustava i protiv devijacija, kako ih on vidi, time što je prosvjedovao na takav način da nije želio pisati odluke. (…) Prvi put kada je procesuiran, ne tvrdim da nije bilo mjesta razrješenju i tada, ali mu je dana, eto, šansa”, kaže Nezirović.

Bivši sudac Huseinbašić najavljuje da će se na odluke VSTV-a žaliti Ustavnom sudu.

Od disciplinske kazne do optužnice

Podatci do kojih su došli novinari CIN-a pokazuju da je još najmanje 12 sudaca i tužitelja više puta kažnjavano − neki od njih i po tri ili četiri puta. Troje ih je razriješeno, drugi su ostali raditi u pravosuđu.

Članovi VSTV-a kažu da do sada nisu analizirali ovakve slučajeve. Jukić kaže da oni koji ponavljaju prekršaje trebaju biti oštrije kažnjeni: “Ako ste jednom kažnjeni, drugi put, mislim, da ne bi trebalo više imati milosti”.

Njen kolega Karamehić ne smatra da je broj onih koji su ponavljali prekršaje veliki: „Znači da su sve one sankcije koje smo mi izricali imale utjecaja na ozbiljnost, savjesnost sudaca i tužitelja u svom radu“.

Disciplinske kazne nisu bile dovoljne da neki suci i tužitelji rade odgovornije svoj posao, a neke od njih su tužiteljstva istraživala i zbog kaznenih djela.

Sutkinja Općinskog suda u Sarajevu Milena Rajić našla se još 2011. godine pred disciplinskom povjerenstva. Kažnjena je javnom opomenom jer je kasnila s donošenjem sudskih odluka. Međutim, kažnjena je i 2018. godine za isti prekršaj.

Na rad sutkinje Rajić žalio se Salim Bilalović.

On je saznao da je Rajić donijela presudu kojom su on i članovi njegove obitelčji ostali bez zemljišta u sarajevskoj općini Ilidža. Zemljište od oko 600 kvadrata, kako on tvrdi, pripadalo je njegovoj nani Zlatki Bilalović.

Disciplinska povjerenstva su ustvrdile da je sutkinja donijela presudu, ne dostavivši tužbu dvjema tuženim pa one nisu mogle dati svoj odgovor. Takva presuda je išla u korist Suvadu Hajdareviću koji se upisao kao vlasnik zemljišta.

Povjerenstva su sutkinju Rajić kaznile smanjenjem plaće za 30 posto na osam mjeseci.

Ovaj slučaj je istraživalo i Kantonalno tužiteljstvo Kantona Sarajevo koje je otkrilo da su potpisi Zlatke Bilalović i drugih tuženih krivotvoreni.

Zbog ovog, ali i drugih slučajeva u kojima je nezakonito donosila presude, sutkinji Rajić se trenutno sudi u Kantonalnom sudu u Sarajevu. Ona je odbila razgovarati s novinarima CIN-a.

Sudija Općinskog suda u Gradačcu Drago Ćošković kažnjavan je četiri puta. Građani kojima je on sudio morali su čekati više od godinu dana da napiše presude, a na nekim predmetima nije radio i po 10 godina.

Presudu suca Ćoškovića čekao je i Tuzlak Melbat Mujezinović. Suci su trebale tri godine da odluči da li će Mujezinović dobiti odštetu zbog ozljede u prometnoj nesreći. Suđenje je završeno u travnju 2014. godine, ali sudac je tek godinu dana i devet mjeseci kasnije napisao presudu.

Mujezinović se zbog ovakvog rada suca obratio Ustavnom sudu BiH koji je zaključio da su tri godine za rješavanje slučaja nerazumno dug period. Ustavni sud je zbog toga naredio Vladi Tuzlanskog kantona da Mujezinoviću plati 450 maraka odštete.

Iako je prekršaje pravio godinama, najstroža kazna koju je dobio je umanjenje plaće za 20 posto tijekom šest mjeseci. Svaki put sudac Ćošković je priznavao svoju krivicu. On nije odgovarao na pozive novinara a ni Slobodanka Kojić, predsjednica suda u Gradačcu, nije željela govoriti o prekršajima svog kolege.

Zamjenik glavne disciplinske tužiteljice Mirza Hadžiomerović kaže da je ponekad frustrirajuće voditi postupke protiv osoba koje su već kažnjavane, ali ne misli da zbog samog broja disciplinskih postupaka nekome treba zabraniti dalji radi.

„Ali, smatram da je to izuzetno bitna okolnost koju treba imati u vidu, pogotovo ukoliko se radi o istim disciplinskim prekršajima”, rekao je Hadžiomerović.