Zagađena voda u školama HNŽ-a

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sanitarna i ekološka inženjerka pri Zavodu za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) Lejla Hodžić kazala je na današnjoj konferenciji za novinare kako je kontrola vode u školskim objektima na području te županije na nezavidnoj razini, naročito kada je riječ o školama koje se vodom za piće opskrbljuju iz lokalnih vodoopskrbnih objekata.

Predstavljajući publikaciju zdravstvenog stanja stanovništva HNŽ-a za proteklu godinu, Hodžić je kazala kako većina nalaza urađenih u školskim objektima pokazuje mikrobiološku neispravnost, što predstavlja veliku epidemiološku opasnost po zdravlje učenika i radnika u školskim objektima.

Naime, tijekom 2014. godine, od urađene mikrobiološke analize iz 29 uzoraka vode iz osnovnih škola s područja HNŽ-a, svih pet uzorka iz lokalnog vodoopskrbnog objekta u općini Prozor-Rama, nisu zadovoljili propisane norme.

''Izolirane su Escherichia coli, Klebsiella pneumoniae, Klebsiella oxytoca, Enterococcus faecalis i Enterobacter species što ukazuje na fekalnu zagađenost'', ojasnila je Hodžićka.

''Kada je riječ o mikrobiološkoj ispravnosti za 24 dječja vrtića na području HNŽ-a, svi uzorci vode su zadovoljili norme ispravnosti'', dodala je ona.

"Od ukupno analiziranih uzoraka vode iz centralne vodoopskrbe u Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a tijekom 2014. godine, 9,7 posto nije zadovoljilo fizičko – kemijske parametre ispravnosti, zbog kiša koje su bile te godine, a 10,7 posto uzoraka nije zadovoljilo propise Pravilnika o mikrobiološkoj ispravnosti vode'', kazala je Hodžić.

Također je ukazala na problem kontinuirane kontrole životnih namirnica i predmeta opće upotrebe na zdravstvenu ispravnost, te kontrola kvaliteta proizvoda.

''Iako je zakonska obveza svih proizvođača i prometnika životnih namirnica i predmeta opće upotrebe, da ih redovno ispituju na zdravstvenu ispravnost u rokovima određenim važećim pravnim aktima, prema pokazateljima s terena, koje svakodnevno prate stručni timovi Zavoda, na području HNŽ-a ne vrši se redovita bakteriološka kontrola namirnica u objekata kojima bi takva kontrola trebala biti imperativ'', pojasnila je Hodžić.

Dodala je i da Zavod za javno zdravstvo HNŽ-a nema službene informacije o prisustvu pesticida, teških metala, aditiva, antibiotika i drugih kontaminanata u namirnicama.

Podsjećajući na teško zdravstveno stanje u HNŽ-u, direktor ZZJZ-a prim. dr. Eniz Čolaković kazao je kako je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti tijekom 2014 godine registrirano ukupno 296 939 oboljenja.

''Grupa kardiovaskularnih oboljenja i malignih neoplazmi zastupljena je u ukupnom morbiditetu (obolijevanju) s više od 73,3 posto u odnosu na sve ostale uzroke smrtnosti'',  kazao je.

Prema podacima prikupljenim u Zavodu za javno zdravstvo HNŽ-a na osnovu DEM-2 obrazaca, u 2014. godini umrle su 393 osobe oboljele od malignoma i to 239 muškaraca ili 60,8 posto, odnosno 154 žene ili 39,2 posto.

Što se tiče smrtnosti u HNŽ-u, prema publikaciji zdravstvenog stanja stanovništva za 2014. godinu, u razdoblju od 2010.- 2014. godine stopa dojenačke smrtnosti bilježi pad s 10 posto iz 2010. godine na 6,9 posto u 2012. godini, dok je u 2013. godini zabilježen porast na 9,8 posto. U 2014. godini bilježi se lagani pad na 9,4 posto.

Na konferenciji je ukazano i na nezadovoljavajući postotak pokrivenosti većim brojem doza obveznih vakcina.