Žalbe: Što sve građani pišu političarima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Povjerenstvu za zaštitu ljudskih prava i sloboda Zastupničkog doma Parlamenta FBiH godišnje stigne oko 70 predstavki građana, među kojima ima besmislenih, nepismenih, neosnovanih, bude i psovki i uvreda, ali i onih ozbiljnih, kažu za Nezavisne novine u ovompovjerenstvu.

Tako, između ostalog, neki traže mirovine iako za to nemaju uvjete, asfaltiranje lokalne dionice puta, rješavanje problema za koji je u tijeku sudski postupak, ali ukazuju i na problem neuvezanog staža, prijevoza djece s posebnim potrebama nakon 18 godina života u Tuzlanskoj županiji i neujednačena prava studenata koji dolaze da studiraju u Sarajevu i onih koji žive u ovom gradu.

Žalba starca od 90 godina

Parlament FBiH nema poseban odbor za žalbe građana, nego je ovo jedna od nadležnosti Povjerenstva za ljudska prava i slobode.

"Ima ljudi koji se stalno obraćaju. Recimo, jedan stariji čovjek od 90 godina traži odštetu što je neka izbjeglička obitelj koristila njegovu imovinu. On je dio već dobio od općine, ali se opet nama obraća. Jedan čovjek iz Velike Kladuše se žalio na pogrešku u katastru, ali to je niža razina i ispostavilo se da nije u pravu. Bude upita ulazi li ratni staž u obračun za MIO. Jedan čovjek se žalio što ga nikad ne odaberu u povjerenstvo gdje treba pravnik, a on to nije", kažu u Povjerenstvu za zaštitu ljudskih prava i sloboda Zastupničkog doma u kojoj predstavke dobijaju od građana, udruženja građana, osuđenih osoba, udruženja oboljelih, boraca, civilnih žrtava rata, udruženja obitelji nestalih koje trebaju proglasiti člana obitelji mrtvim da bi mogli ostvariti neka socijalna prava.

U Povjerenstvu ističu da svaku predstavku razmotre, daju odgovor ili upute osobe kome da se obrate, te da ima slučajeva kada je na osnovu žalbe građana i rada Povjerenstva došlo do donošenja propisa koji rješava problem.

Problemi s diplomom

"Takav primjer je jedna djevojka koja nije mogla nostrificirati diplomu iz Turske, mada je u RS to mogla. Riječ je o stomatologiji. Na kraju joj je priznata u FBiH. Propis je usuglašen s onim u RS, ali smo se s tim mučili dvije-tri godine", rekli su u Povjerenstvu.

Žalbe se odnose i na povredu socijalnih i radničkih prava, na uvjete u zatvorima, rad banaka, prava LGBT osoba, a dosta ih se odnosilo na prijevremeno umirovljenje.

"Veliki broj ljudi nije ostvario pravo na prijevremeno umirovljenje jer nisu u roku dostavili potrebnu dokumentaciju. Bilo je primjera da to nisu učinili iz objektivnih razloga, a jedan čovjek je stopostotni invalid i upitno je li na vrijeme mogao doći do podataka. Taj slučaj smo riješili, urgirali da se uvaži, a ostali su ostali bez prava. Zavod MIO nije htio uvažiti zahtjev", rekao je banjalučkim novinama Jasmin Kadić, zamjenik predsjednika Povjerenstva za ljudska prava i slobode.

Uskoro tijelo za žalbe na policiju

Dennis Gratz, član ovog povjerenstva, istaknuo je kako su ovlasti Povjerenstva ograničena i njihova mišljenja nisu obvezujuća, ali građanima puno znači kada o tome rasprave.

Nezavisne novine navode kako bi Parlament FBiH, nakon godinu dana čekanja, mogao uskoro dobiti neovisno tijelo kojem bi se građani konačno mogli žaliti na nesavjestan rad federalnih policijskih službenika. Potvrdio je to Zukan Helez, zamjenik predsjednika Povjerenstva za sigurnost Zastupničkog doma Parlamenta FBiH.

"U fazi smo usuglašavanja pravilnika između našeg i Doma naroda. Pravilnik treba da reguliše nadzor, rad ovog tijela i odnose", dodao je Helez.

Denis Hadžović, tajnik Centra za sigurnosne studije BiH, kazao je da se više od godinu dana čeka da Parlament FBiH formira ovakvo neovisno tijelo s obzirom na izmjene zakona koje to propisuju, a nakon kojih je takvo tijelo ukinuto u MUP-u FBiH.

"Prije petnaestak dana je objavljen natječaj za tri osobe koje bi bile u ovom tijelu, tako da je inicijativa započela", dodao je Hadžović.