Novi predstavnik EU osim Kosova i Srbije bavit će se i sa BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Specijalni izaslanik Europske unije za dijalog Beograd-Priština i Kosovo trebao bi se temeljito baviti i time kako potaknuti napredak Bosne i Hercegovine na putu ka Uniji, rekli su agenciji Beta izvori u Vijeću ministara EU u Briselu.

O tome razmjenjuju mišljenja dužnosnici u Europskoj komisiji i članicama EU što je pomenuto na zasjedanju šefova diplomatija Unije u ponedjeljak u Briselu, pošto ih je visoki predstavnik EU Josep Borrell obavijestio o svojoj posjeti Zapadnom Balkanu i pripremi mandata i dokumenata za izaslanika za dijalog Beograd-Priština i Kosovo.

Specijalni izaslanik EU bi imao zadatak i nadležnost da potakne unutarnje političke dogovore u BiH s ciljem da se u toj zemlji riješe problemi koji otežavaju njen napredak ka Uniji. Pored ministra inozemnih poslova Slovačke Miroslava Lajčaka, najčešće pominjanog kandidata za specijalnog izaslanika za Balkan, "čulo se i ime jednog Nijemca", prenijeli su izvori u Briselu, objavio je Euractiv.

Ti dužnosnici su naveli da bi cjelokupni pristup EU postupku i politici prijema novih članica bio jasno utvrđen za dva kandidata koji već s Briselom pregovaraju o prijemu u EU, zatim za dva kandidata koji uskoro mogu dobiti 'zeleno svjetlo' za početak pregovora, a potom i za Kosovo i BiH koji tek trebaju riješiti bitne statusne, odnosno probleme unutarnjeg dogovora o djelovanju institucija da bi mogli krenuti u postupak pregovora o prijemu u Uniju.

U EU se očekuje da nova metodologija proširivanja, praktično prihvaćena u Uniji, treba ubrzati i potaknuti cjelokupnu politiku pregovora i odnosa EU sa Zapadnim Balkanom. To je i na početku rada nove Europske komisije snažnije definirano kao važno sigurnosno i 'geostrategijsko pitanje'.

Europska komisija prije zasjedanja vođa i šefova diplomatija Unije krajem ožujka, treba podnijeti bitan izvještaj o tome u kojoj mjeri su Sjeverna Makedonija i Albanija opipljivo provele tražene uvjete jačanja vladavine prava, nezavisnosti pravosuđa i suzbijanja korupcije i organiziranog kriminala, da bi lideri EU odobrili početak pregovora s te dvije države.

Mnoge članice EU smatraju da je za prijem neke nove članice nezaobilazno nužno da se preurede strukture, sistem odlučivanja, dijelom i sektorske politike Unije, da bi ona bila u stanju primiti pridošlicu u svoje redove.

Ali sada je izgleda preovladao stav da nije potrebno da se - kako se ranije govorilo - EU najprije iznutra reformira da bi mogla 'otvoriti vrata', odnosno da uopće i počne pregovore s nekim zemljama Zapadnog Balkana, već to mogu biti dva uporedna procesa.