BiH neće biti pred EU liderima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

BiH najvjerojatnije neće biti na dnevnom redu europskog samita krajem ovog mjeseca, saznaju "Nezavisne".

Naime, prvi veliki godišnji samit europskih lidera, koji se svake godine održava u ožujku obično postavi prioritete kojima će se EU baviti narednih godinu dana i na osnovu agende i zaključaka koji se usvoje može se predvidjeti razina interesa i angažiranja europskih institucija. Kako je rečeno, EU i dalje očekuje od BiH da implementira 14 preporuka iz Mišljenja Europske komisije o kandidaturi BiH za članstvo u EU. Iako je nesumnjivo da je od objavljivanja tog mišljenja do izvještaja o napretku BiH, koji je objavljen u oktobru prošle godine, ostvaren izvjestan napredak, poput održavanja izbora u Mostaru, uspostavljanja parlamentarnog tijela za europske integracije i ukidanja smrtne kazne u RS, u mišljenju prošle godine EU je kritizirala BiH za vrlo mali politički napredak na gotovo svim ostalim poljima. Iz tog razloga je Delegacija EU, odnosno Kancelarija specijalnog predstavnika EU, zajedno s ostalim partnerima iz Kvinte, krajem prošle godine značajno povećala pritisak na reforme u oblasti pravosuđa.

Načelna agenda

Na pitanje koje su uputili Vijeću EU, odgovorili su da još nije izvjesno koje će se teme naći na agendi europskih lidera narednog mjeseca, a poslali su nam provizornu godišnju agendu za 2021. godinu.

"Ovo je veoma načelna i preliminarna agenda koja se u svakom trenutku može promijeniti. Nacrt agende obično se napravi tri do četiri sedmice uoči samita", rečeno je "Nezavisnim" u toj instituciji.

Prema preliminarnoj agendi lidera, glavne teme na samitu narednog mjeseca će biti situacija u Rusiji, digitalno tržište i digitalni porezi, jedinstveno tržište i industrijske politike. Ostale teme na ostalim samitima uključuju samit o istočnom susjedstvu, situaciju u vezi s kovidom i cjpivima, samit s Indijom, ekologija i zelena agenda, budući odnosi s Ujedinjenim Kraljevstvom i Amerikom te Kina i ostali globalni izazovi.

Konfuzija sa Schmidtom

Jedan od novinarskih pouzdanih diplomatskih izvora u Briselu im je rekao da i dalje postoji konfuzija u vezi s njemačkim planovima o njemačkom kandidatu za novog visokog predstavnika, te da veleposlanici stalnih predstavnika zemalja članica od Njemačke još nisu dobili službene informacije.

Jedan od razloga za to je, kako nam je pojašnjeno, činjenica da je Njemačka čekala sa zvaničnim otkrivanjem kandidata dok novi američki predsjednik Joe Biden  nije preuzeo dužnost, kao i da obavi konzultacije s članicama Vijeća za provođenje mira.

Kako saznaju Nezavisne, Christian Schmidt kandidat za novog visokog predstavnika, u narednom periodu želi razgovarati sa svim zainteresiranim predstavnicima i u BiH i u međunarodnoj zajednici o svojim planovima, a trenutno vodi razgovore s američkim tink-tankovima i udruženjima, kao i s predstavnicima bošnjačkih udruženja s predstavništvima u sjevernoj Americi.

Očekivanje je da će Schmidta predstaviti kao zvaničnog kandidata narednog mjeseca.

Covid i odnosi

Faris Kočan, analitičar i vanjski suradnik na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, za "Nezavisne" kaže da će se EU fokusirati na vlastite izazove koji se odnose na kovid i odnose s drugim zemljama i da je za očekivati da će zapadni Balkan i BiH uključivati kao dio tih globalnih inicijativa, više nego se regionom baviti kao zasebnom temom.

Ističe da će veliki projekti, poput digitalizacije i zelene transformacije, biti prilika za partnerske projekte zemalja EU koje nisu daleko napredovale u ovoj oblasti i žele investirati sa zemljama zapadnog Balkana.

"Na takav način možemo na mikro razini stvarati dobre prakse, koje onda mogu prijeći na nacionalnu razinu i polako mijenjati čitavu paradigmu vođenja, upravljanja i uloge pojedinca u društvu. Što je najbitnije, reforme ne dolaze izvana nego iz vlastitog okruženja i znanja. Na takav način vidim budućnost procesa proširenja - zajednički projekti, napori i dostizanje standarda", rekao je Kočan.