Bit će bolno i teško: Kreće reforma koja je stajala desetljećima

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ustavni i zakonski okvir za pravosuđe je nepotpun i potrebno je ojačati njegovu neovisnost, stoji u izvješću u kojem je Europska unija analizirala Bosnu i Hercegovinu i sve njezine nedostatke koje treba ispraviti u procesu pristupanja Uniji.

Navedeno je, između ostalog kako zakonodavni okvir za sprječavanje i suzbijanje korupcije pokazuje značajne nedostatke, kako postoje značajni nedostatci u Zakonu o visokom sudskom i tužiteljskom vijeću, kako pravosuđu nedostaje transparentnosti te da su potrebna stroga pravila o sukobu interesa u pravosuđu. Među brojnim izazovima je svakako i Zakon o sudovima kojeg je potrebno usvojiti kako bi se spriječio sukob nadležnosti i osigurala potrebna pravna sigurnost.

Veliki izazovi

Veliki su to izazovi za Bosnu i Hercegovinu koja je na europskom putu pokazala spremnost ali i oživjela kamenja spoticanja koji su razasuti na tom putu.

I ministar pravde BiH, Damir Bunoza, kaže kako su najvažniji dio europskih reformi, Poglavlje 23. koje se odnosi na vladavinu prava, borbu protiv korupcije i temeljna ljudska prava, te da su to najveći izazovi za svaku državu na putu k EU.

''To će biti bolne, teške reforme, ali te reforme moramo provesti zbog nas samih u BiH'', kaže Bunoza za Bljesak.info.

Bunoza kaže kako svaka država, koja želi postati članica EU, mora napraviti ozbiljnu reformu pravosuđa.

''Kada je u BiH pitanju, mnoge analize sačinjene od strane međunarodnih stručnjaka, pogotovo Pribeovo izvješće, su ukazivala na loše stanju u pravosuđu. Pred BiH su postavljena dva prioritetna zahtjeva, prvi: pod hitno usvojiti izmjene i dopune kojim će se regulirati integritet, pojačana odgovornost nositelja pravosudnih funkcija, veća transparentnost i dvostepenost prilikom odlučivanja na odluke VSTV-a. Drugi zahtjev je bio donijeti cjelokupan zakon gdje bi regulirali druge stvari koji nisu regulirane izmjenama zakona na primjer sastav vijeća VSTV-a i slično. Na drugom prioritetu aktivno radimo'', kaže ministar pravde koji je ramije izjavio kako se neke izmjene u pravosuđu nisu mogle donijeti punih deset godina.

Nema pomaka

Govoreći zašto je to tako, Bunoza kaže kako je za svaki zakon koji se donosi na državnoj razini potreban faktički konsenzus.

''Česte političke blokade posljednjih godina usporavale su donošenje zakona. Uvijek naglašavam, da samo dijalogom, razgovorom, međusobnim razumijevanjem ali i kompromisima možemo poboljšati naše zakone, koji možda neće biti savršeni, ali će biti puno bolji od trenutnih zakona. Međutim, praksu donošenja zakona desetljećima, postavljanje isključivih i maksimalnih zahtjeva moramo napustiti. Donošenjem važnih zakona posljednjih 17 mjeseci, dokazali smo da možemo puno brže donositi teške zakone'', kaže Bunoza.

Novinarka Semira Degirmendžić, koja je razotkrila najveću korupcijsku aferu sa sudskim epilogom u BiH, kaže kako je činjenica da reforma pravosuđa u BiH traje desetljećima, a da nema konkretnijih pomaka u tom pravcu.

''To samo po sebi govori da nijedna vlast, niti parlamentarna većina u BiH proteklih godina, bez obzira na neke deklarativne stavove u tom smislu, suštinski nije bila za jačanje integriteta, transparentnosti i odgovornosti u toj oblasti. Naprotiv, brojni su primjeri da se svaka vlast više borila za uspostavu ili održavanje mehanizama kontrole nad radom pravosudnih institucija. To se prije svega ogledalo u kadrovskim rješenjima i imenovanjima kako čelnika VSTV-a, tako i sudova i tužiteljstava na svim razinama, pa do kontrole postavljanja drugih nosilaca pravosudnih funkcija'', kaže za Bljesak.info Degirmendžić.

Vlast želi kontrolu

Ministar Bunoza kaže kako na temelju Izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u iz 2023. godine, kandidati za suce i tužitelje koji nisu zadovoljni odlukom o odabiru sada mogu zahtijevati da sud preispita tu odluku, a što prije nije bilo moguće.

''Propisana je i disciplinska odgovornost za članove VSTV-a, zatim obveza javne objave imena srodnika nositelja pravosudnih funkcija koji rade u pravosuđu, odvjetništvu, pravobraniteljstvu, javna objava odluka s detaljnijim obrazloženjem izabranih nositelja pravosudnih funkcija. I svakako, jedna od najvažniji novina jeste provjera izvješća o imovini sudaca, tužitelja i članova VSTV-a, njihovih bliskih srodnika a što će se javno objaviti. Zbog kašnjenja s usvajanjem proračuna, Odjel koji bi trebao vršiti provjere još uvijek nije formiran ali u narednih šest mjeseci mislim da je realno očekivati formiranje ovog Odjela'', kaže Bunoza navodeći kako sudac ili tužitelj ne može preuzeti svoju funkciju, niti napredovati dok se ne provjeri izvješće o njegovoj imovini.

Degirmendžić pak kaže kako znamo da su imena predsjednika ili članova pravosudnih institucija često dovođena u vezu s određenim političkim strankama i ličnostima.

''Evidentno je da svaka vlast želi kontrolu nad pravosuđem, a to implicira da u stvari političari žele sebe zaštititi od potencijalnog sudskog procesuiranja. U tom pravcu se i nameće pitanje - zbog čega bilo koja vlast treba takvu vrstu dominacije i kontrole, ako je spremna raditi u skladu sa zakonima i propisima? Nažalost, nespremnost i nositelja pravosudnih funkcija da se odupru i izbore s takvim pritiscima stvorila je sustav začaranog kruga u kojem su optužnice i presude protiv funkcionera tek rijetkost, a kada do njih i dođe onda se one koriste kao primjer navodnog političkog obračuna, a ne procesa provedenog u skladu sa zakonima'', kaže novinarka koja je razotkrila aferu 'Respiratori'.

Ne postoji konsenzus

Kaže kako, sudeći prema dosadašnjoj dinamici usvajanja reformskih zakona iz oblasti pravosuđa, a pogotovo njihove primjene, još uvijek možemo reći da su reforme u pravosuđu u BiH još uvijek mrtvo slovo na papiru i da nema suštinskih,  konkretnih i vidljivih pomaka u radu pravosudnih institucija.

''Vidjeli smo da je usvajanje zakona iz te oblasti bilo i još uvijek je predmet najvećih sporenja među političarima, pa se primjerice prolongira primjena odredbe iz Zakona o VSTV-u koja bi trebala uvesti u praksu konačnu primjenu procesa provjera izvještaja o imovini i interesima nositelja pravosudnih funkcija. Isto tako, dugogodišnje opstrukcije donošenja Zakona o sudovima BiH, te kontinuirani pritisak na Ustavni sud BiH pokazuju da očekivanih reformi koje bi prije svega trebale osigurati nezavisno, učinkovito i transparentno pravosuđe u BiH pokazatelji su ne samo stagnacije, nego i 'koraci unazad' u naporima međunarodne zajednice, prije svega Europske unije da se zakonodavstvo, ali i praksa pravosudnih institucija u BiH usklade s europskim standardima'', kaže Degirmendžić.

Govoreći o Sudu BiH, Bunoza kaže kako je prijedlog Zakona o Sudu BiH završen, ali da ne postoji konsenzus za usvajanje ovog zakona prvenstveno zbog sjedišta drugostupanjskog suda, ali i zbog kaznenih nadležnosti za kaznena djela počinjena na teritoriju jednog entiteta.

''Prijedlog ovog Zakona je usklađen s mišljenjem Venecijanske komisije, a kaznene nadležnosti su precizirane, jasnije i u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom i člankom 83. Ugovora o funkcioniranju Europske Unije. Nadam se da će uskoro postojati politička volja da se usvoji ovaj zakon'', kaže državni ministar pravde.

Nisu uvažene sve preporuke

Iako je Europska komisija još 2011. godine dala detaljne preporuke u vezi ovog pitanja, nije se dogodilo ništa a u posljednjem izvješću o BiH navodi se kako bi ovaj zakon trebalo uskladiti s europskim standardima kako bi se spriječio sukob nadležnosti u krivičnim stvarima i osigurala potrebna pravna sigurnost.

U Transparency Internationalu BiH, koji pod povećalom drži reforme na europskom putu, upozoravaju  kako izmjenama Zakona o VSTV-u u praksi nije unaprijeđen integritet nositelja pravosudnih funkcija, a Odjel za provjeru imovinskih kartona sudaca i tužitelja nije osnovan.

Smatraju kako nisu uvažene sve preporuke EU i Venecijanske komisije, a neprovođenje novih odredbi je dovelo u pitanje samo funkcioniranje krovne institucije bh. pravosuđa.

"VSTV je neposredno prije početka primjene zakona imenovao niz nosilaca pravosudnih funkcija, a nova imenovanja vrše se bez provjere izvještaja o imovini i interesima. Zbog političkih opstrukcija u vezi usvajanja proračuna, Odjel će provjere imovinskih kartona vršiti retroaktivno tek od februara 2025. godine. Osim ovih hitnih izmjena čiji je cilj trebao biti jačanje integriteta pravosuđa, BiH mora usvojiti i novi zakon o VSTV-u. Nedavno izrađeni prednacrt ne ispunjava potrebne standarde na šta je TI BiH već upozoravao i što je potvrđeno mišljenjem Venecijanske komisije", navodi se u analizi.

Ranije je Ured Europske unije u BiH organizirao niz sastanaka u lokalnim zajednicama pod nazivom ''Pravo na pravdu'' te rasprave na kojima se pokušalo utvrditi što to građanima smeta u pravosuđu ove zemlje. Kao glavni problem građani su istaknuli korupciju i loše procesuiranje korupcije. Istaknuti su i drugi nedostaci pravosuđa te su svi složni kako je stupanj povjerenja građana u pravosuđe na niskoj razini.

Individualni otpor

Degirmendžić smatra da je pravosuđe u BiH na svim razinama opterećeno brojnim izazovima i problemima s kojima se do sada nije adekvatno ni suočilo, ni obračunalo.

''Politički i drugi pritisci kojih evidentno ima problem su s kojim se pravosudne institucije, odnosno nositelji pravosudnih institucija ne znaju, ili ne žele nositi i oduprijeti im se. Tamo i gdje ima takvog otpora, on je sveden na individualne slučajeve. Da pravosuđe ne radi svoj posao u skladu sa očekivanim standardima dokaz su brojni predmeti ratnih zločina od kojih veliki broj nije okončan ni skoro tri decenije nakon rata, zatim nedovoljan broj podignutih optužnica i izrečenih presuda u predmetima visoke korupcije i organiziranog kriminala, a i u slučajevima koji su procesuirani i okončani, kazne su ili niske i nemaju odvraćajući karakter za druge, potencijalne počinitelje takvih krivičnih djela. Pravosuđe u BiH nije pokazalo ni snagu, ni autoritet koje takve institucije demonstriraju u demokratskim društvima što je dovelo do nepovjerenja javnosti u pravosuđe u BiH što je ogroman problem koji se multiplicira i reflektira na cjelokupan sustav vrijednosti koji je u ovoj zemlji odavno poremećen, a pravosuđe je jedan od glavnih krivaca za to'', zaključuje Degirmendžić.