Borba protiv korupcija na stand-by do izborne godine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U rujnu prošle godine, Vlada FBiH, odnosno njezin premijer Nermin Nikšić, najavila je uspostavu, kolokvijalno nazvanog, federalnog USKOK-a do i to do kraja prošle godine. S obzirom da ta institucija nije uspostavljenja, iz Centra za sigurnosne studije upozoravaju kako se bez obzira na to, značajan iznos najma za njezin prostor uredno plaća.

"Naravno, taj iznos dolazi iz džepova poreznih obveznika, odnosno građana, a odgovornost, kao i obično, neće snositi nijedan od ministara koji su na telefonskoj sjednici glasali za tu odluku", zaključuju iz Centra.

Zaboravljene floskule o borbi protiv korupcije

Kako i sami navode, nedavna odluka o minimalnoj plaći u FBiH je pomalo iznenađujuća, ali ih nakon dvogodišnje sage najava i seta fiskalnih zakona ne iznenađuje neodgovornost Vlade u ispunjavanju vlastitih obećenja. Iz Centra podsjećaju kako su "deklarativne floskule o prioritetima u borbi protiv korupcije, koje su bile često ponavljane prije dolaska na vlast, danas  gotovo zaboravljene."

"Zakon o sprječavanju sukoba interesa u tijelima vlasti FBiH, kojeg je prethodna vlada uputila u parlamentarnu proceduru u kolovozu 2022. godine, vjerojatno čeka negdje u ladici dok se ne završe preostala imenovanja na funkcije.

Isto vrijedi i za uspostavu parlamentarne komisije koja bi trebala raditi na predmetima vezanim uz sukob interesa na razini FBiH, sukladno pozitivnoj zakonskoj regulativi.

Njihove kolege na državnoj razini također pokazuju nezainteresiranost i neodgovornost za provedbu Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH, kojeg je usvojila Parlamentarna skupština BiH na 11. hitnoj sjednici Zastupničkog doma održanoj 8. ožujka 2024. godine te na 3. hitnoj sjednici Doma naroda održanoj istog dana.", navode iz Centra te dodaju kako je spomenuti zakon kojeg su građani i civilno društvo čekali nekoliko godina zapeo već na samom početku.

 Pravi europski zakon

"Nakon određenog entuzijazma i samohvale da je usvojen pravi europski zakon, vidimo da proces imenovanja članova komisije, koji bi trebali biti birani prema stručnosti i ugledu, nije dovršen. Članak 38. spomenutog zakona predviđa da će Parlamentarna skupština BiH, u roku od 30 dana od stupanja zakona na snagu, pokrenuti postupak imenovanja članova komisije i završiti ga u roku od 90 dana", poručuju.

Također dodaju kako je početno kašnjenje u ovom dijelu zakonske norme pratilo je i kompromitiranje procesa imenovanja zbog izbora određenih članova komisije te tvrde kako je "sadašnje vakuumsko stanje populistički koriste oporbeni zastupnici postojeće komisije pokrećući određene istrage koje neće naići na konsenzus vladajuće većine ili će novoimenovani članovi komisije izrađivati vlastite programe rada".

Ništa bolje nije ni u RS-u

Situacija na razini entiteta RS nažalost nije ništa bolja. Komisija za borbu protiv korupcije Narodne skupštine RS-a prošle je godine formirala samo dva predmeta vezana uz sukob interesa, a u velikom broju javnih poduzeća i dalje su na snazi višegodišnja privremena imenovanja, unatoč jasnim zakonskim ograničenjima trajanja takvih imenovanja.

Također, više od 60 kompanija i značajan broj dužnosnika s liste sankcija američke administracije (OLAF lista) ne predstavljaju osnov za pokretanje određenih postupaka ni od strane Komisije ni tužiteljstava, naglašavaju iz Centra za sigurnosne studije.

Osim toga dodaju da ni ne treba spominjati visinu predsjedničkog proračuna, kojim diskrecijski upravlja Milorad Dodik, a koji je porastao s 55 milijuna KM na 77 milijuna KM prema najnovijem prijedlogu.

"Za svakog normalnog građanina to djeluje kao "zabijanje prsta u oko", ali za nadležne službe revizije i komisije za borbu protiv korupcije očito to nije problem", poručuju.

Samo 100 godina do europskog standarda

Sumirajući navedeno, Iz Centra zaključuju kako se stječe dojam da vlasti ne rade u interesu građana niti u cilju europskih integracija, koje zagovaraju u svojim javnim nastupima, već u uskim stranačkim i političkim interesima.

"Iako odgovornost ne snosi samo trenutni saziv vlasti u BiH, već i njihovi prethodnici, poražavajuće djeluje podatak da smo, 30 godina nakon ratnih događaja, dosegli tek 40% prosjeka životnog standarda EU, a još više frustrira podatak Svjetske banke, koja je nedavno iznijela da će BiH trebati više od 100 godina da dostigne razinu životnog standarda EU ako nastavi trenutnim tempom rasta. Politička fragmentacija i posebno korupcija navedeni su kao glavni čimbenici koji koče brži napredak" zaključuju u priopćenju.