Besmisao na državnoj razini

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Državna razina vlasti je u prvoj polovici svog mandata bio najkonstruktivniji dio vlasti u Bosni i Hercegovini koji je uspio da uradi nekoliko konkretnih i značajnih stvari za građane ove zemlje. U nastavku mandata je, međutim, došlo do zastoja gotovo svih pozitivnih trendova. 

Uočljivi odnosi među vladajućim strankama

Ocjena je ovo Centara civilnih inicijativa (CCI) iznesena u utorak na konferenciji za medije u Sarajevu na kojoj su predstavljeni rezultati monitoringa rada Vijeća ministara i Parlamentarne skupštine (PS) BiH u mandatu 2014-2018. godina.    

Monitoring konzultant CCI-a Ivica Ćavar je kazao da je intenzitet rada Vijeća ministara BiH u mandatu 2014.-2018. bio znatno veći nego u prethodnom mandatu, za više od 30 posto, ali je iz statističkih podataka o broju održanih sjednica tijekom mandata vidljiv utjecaj problema u odnosima unutar vladajuće koalicije. 

''Zanimljivo je da je značajan pad intenziteta rada kompenziran povećanom učinkovitošću rada na sjednicama, pa je produktivnost Vijeća ministara u posljednje tri godine mandata skoro nepromijenjena'', kazao je on. 

Niska realizacija zakona

Iznio je podatak da je za skoro pune četiri godine utvrđeno svega 77 različitih zakona, što je za 27 posto manje od rezultata u prethodnom mandatu. Pri tom 20, od 77 utvrđenih, su novi, takozvani temeljni zakoni. Ostalo su izmjene i dopune postojećih zakonskih akata. 

Ćavar ističe da je niska realizacija zakona, pogotovo temeljnih, donekle kompenzirana rastom utvrđenih strategija. U aktualnom mandatu Vijeća ministara BiH utvrđeno je 25 različitih strategija, što je za 10 više nego u prethodnom. 

Podsjetio je da je početkom 2018. Vijeće ministara utvrdilo, a potom parlament BiH usvojio Strategiju ruralnog razvoja, a na samom kraju mandata utvrđena je i Okvirna strategija razvoja energetskog sektora u BiH. Okvirna strategija prometa je usvojena sredinom aktualnog mandata. 

Vijeće ministara skromno

Ćavar kaže da su ionako skromni rezultati Vijeća ministara BiH u realizaciji zakona dodatno obesmišljeni odnosom parlamenta BiH. Od 77 utvrđenih zakona na sjednicama Vijeća ministara u aktualnom mandatu, u Parlamentarnoj skupštini BiH je usvojeno manje od polovine – 35 zakona, dok su 22 su odbijena, obustavljena im procedura, povučena ili vraćena na doradu, a ostali utvrđeni zakoni u ovom mandatu Vijeća ministara nisu bili razmatrani u PSBiH. 

''Politički sukobi unutar i između stranaka vladajuće koalicije najteže posljedice ostavile su na rezultate rada PSBiH. Aktualni saziv PSBiH bio je najučinkovitiji u realizaciji zakona u odnosu na četiri posljednja saziva'', ocijenio je Ćavar. 

14 novih zakona

Po njegovim riječima, 59 usvojenih zakona u aktualnom mandatu je četiri puta manje od realiziranog u mandatu PSBiH 2002.-2006. godine, ali je i za 30 posto manje nego u prethodnom mandatu. 

Od usvojenih 59 zakona, 14 je novih, temeljnih, a ostalo su izmjene i dopune postojećih zakona. 

''Parlamentarna skupština BiH je poznata po tome da joj je broj odbijenih zakona najčešće vrlo blizu broja usvojenih, a u nekim trenutno ga i prelazi. Sumarno, u aktualnom mandatu je odbijeno čak 58 zakona - 42 u Predstavničkom i 16 u Domu naroda, što je samo za jedan zakon manje od broja usvojenih'', kazao je Ćavar. 

Potrebni izvanredni izbori

Koordinatorica za medije CCI-a Ana Lučić je podsjetila na stav CCI-a da je promjenu Izbornog zakona potrebno voditi u dva pravca - u pravcu zadovoljavanja presude Europskog suda za ljudska prava te stvaranja mehanizama za otklanjanje blokada sustava i normalno funkcioniranje političkog života, u skladu sa standardima razvijenih demokratskih društava. 

Po njenim riječima, to podrazumijeva prije svega uvođenje mogućnosti raspisivanja izvanrednih izbora. 

''Nedopustivo da institucije države budu zarobljene stranačkim sukobima, a građani taoci i žrtve svega toga, bez mogućnosti razrješenja te situacije na normalan, demokratski, legalan način'', kazala je Lučić.