Sukob na pomolu?
Dodik o Borjani Krišto: ''Ona je kao nenavođena raketa''
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik obrušio se na predsjedavajuću Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Borjanu Krištu koja je kazala da je Europsku komisiju informirala i uputila dokument o trenutnoj usuglašenosti kada je u pitanju Plan rasta.
Kako je kazala, Europsku komisiju je informirala o nivou usuglašenosti Reformske agende s naglaskom na sporni.
"Radni tim nastavlja s radom i usuglašavanjem uz svakodnevne konsultacije s Europskom komisijom", kazala je.
Dodik je to prokomentirao riječima da se Krišto ponaša kao "nenavođena raketa" te da pokušava da sruši mehanizam koordinacije, a ona nije netko tko to može da uradi".
"Na ovaj način ruši Mehanizam koordinacije. Ako nije usaglašeno, to se ne dostavlja i nije Borjana Krišto nitko tko to može da uradi, bez obzira na to što je ona to umislila.
''Ona sebi postavlja neku misionarsku ulogu, ako je usuglašeno s Mehanizmom koordinacije može, ako nije ona ruši dogovor u BIH i to ide najviše na štetu hrvatskog naroda, jer nepostojanje Mehanizma koordinacije će se obiti o glavu Hrvatima u BiH", rekao je Dodik.
Ovo je inače jedan od rijetkih momenata gdje Dodik kritizira kadrove HDZ-a.
Prema saznanjima do kojih je došao Klix.ba, u cjelokupnom procesu vezanom za Plan rasta, politika EU bila je poprilično opuštena, bez nekog pretjeranog pritiska na bh. vlasti. Jedino aktivno uključivanje EU dogodilo se kada je u Bruxelles poslan prvobitni "grubi" dokument, krajem travnja ove godine.
Tada su iz Europske komisije nazad poslali potrebne revizije, koje su uključivale odstranjivanje komentara i kritika, koje su postojale u samom dokumentu, kao i vraćanje sporne dvije mjere koje je odbijao SNSD, a što je popunjavanje Ustavnog suda BiH sudijama iz RS-a i implementacija svih odluka, te ukidanje entitetskog glasanja u Vijeću za državnu pomoć.
Kada je BiH posljednji put poslala Plan rasta, dokument je bio nepotpun jer pored blokade iz RS-a, ni SDA premijeri iz četiri županije (ZDK, TK, SBK, USK) nisu dali suglasnost, odnosno poslali su tzv. "uvjetnu suglanost" na nacrt Reformske agende, znajući za uputstvo Vijeća ministara BiH da je to efektivno glas "protiv."
Također, ovdje treba naglasiti da je Vijeće ministara prilikom formiranja Radne grupe za rad na Planu rasta određivalo pravila i moglo je donijeti takvo pravilo da nije potreban konsenzus da bi se dokument poslao u Bruxelles, no HDZ je najviše inzistirao na tome, kako bi sve županije bile vidljive u donošenju odluka.
BiH se još nada da će EU prihvatiti ovakav krnji Plan rasta i da će dobiti početnih 70 milijuna eura, a nakon toga moći iskoristiti i cijelu milijardu eura zajedno sa zemljama regije.