Krhko je znanje
Mladi ne znaju tko je Borjana Krišto i misle da je Milorad Dodik nešto drugo
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Institut za razvoj mladih KULT predstavio je rezultate istraživanja o političkoj pismenosti mladih u Bosni i Hercegovini, a rezultati su pokazali da mladi politiku najčešće percipiraju negativno, povezujući je s kriminalom, korupcijom, stranačkim zapošljavanjima i nacionalizmom.
Pročitajte još
Velika nezainteresiranost
Anketirano je ukupno 1.069 mladih osoba u dobi od 15 do 30 godina, iz cijele BiH, a rezultate su na konferenciji za medije prezentirali predstavnici KULT-a Nevio Bruck i Aziz Đipa.
''Iako mladi imaju više mogućnosti za politički angažman, između 48 i 54 posto ispitanika nije zanimala politika niti politička događanja. Studije ukazuju na veliku nezainteresiranost za javni angažman, kao i na nedostatak osnovnih znanja o politici, javnom mnijenju i njegovom društvenom značaju'', kazao je Đipa.
Također, percepcija izbora je bila negativna, jer mladi su smatrali da njihovo glasanje ne može ništa promijeniti, što dodatno smanjuje njihovu participaciju u izbornom procesu.
''Mladi u BiH nemaju veliko povjerenje u političke stranke. Odnosno, skoro polovina mladih, 48,1 posto, tvrdi da nemaju nikakvo povjerenje u političke stranke. Da vjeruju političkim subjektima kazalo je 3,1 posto mladih u BiH'', naveo je Đipa.
Negativan imidž stranaka
Polovina ispitanika, 48,7 posto, smatra da se ljudi u političke stranke učlanjuju samo zbog ostvarivanja vlastite koristi, a ne zbog društvene koristi, a djelomično se s tim slaže 29 posto mladih u BiH.
S tvrdnjom da političke stranke ne rade na rješavanju problema bh. građana u potpunosti se slaže gotovo trećina ispitanika, odnosno 32,6 posto. Da stranke ne rade za građane djelomično se slaže 35,1 posto njih.
Ovaj set podatka, rečeno ja na konferenciji, ukazuje na vrlo negativan imidž političkih stranaka među mladima, te motive članstva u strankama mladi povezuju primarno s ličnim interesima, a ne društvenim interesima.
Također, najviše mladih u BiH želi ulazak BiH u Europsku uniju, odnosno, skoro dvije od pet mladih osoba ili 38,5 posto se u potpunosti slažu s ovom konstatacijom.
Različito u entitetima
Međutim, uočene su određene razlike u stavovima mladih kada se gleda entitet u kojem žive. Naime, mladi u Federaciji BiH imaju pozitivniji stav spram članstva BiH u EU u odnosu na mlade u RS-u.
Rezultati pokazuju i to da BiH kao članicu NATO-a želi 52,6 posto mladih u BiH, dok članstvo BiH u NATO-u ne podržava 27 posto mladih.
Primjetan je blagi trend da, unutar grupe onih koji ne podržavaju članstvo u NATO-u, više ima mladih iz starijih dobnim grupa, 20-24 i 25-30 godina starosti.
Dodatno, vrlo različiti trendovi su uočeni zavisno od toga u kojem entitetu mladi žive. Mladi u FBiH spram članstva u NATO-u imaju sličan pozitivan trend kao i spram članstva u EU, dok mladi u RS-u imaju znatno izraženiji negativan stav spram članstva BiH u NATO-u u odnosu na stavove koje imaju spram članstva u EU.
Prema rezultatima istraživanja, mladi u BiH se informiraju najviše putem internetskih portala, 76,7 posto, kao i društvenih mreža gdje prednjače Instagram i Facebook. Međutim, većina je potvrdila da ne posvećuje mnogo pažnje provjeri točnosti informacija do kojih dođu u medijima, osim ako ih neka tema posebno zanima, pa čitaju vijesti iz više izvora.
Ne znaju tko je Borjana Krišto
Postoji značajan stupanj nejasnoće u vezi toga tko čini izvršnu i zakonodavnu vlast, a kao primjer navedeno je slabo poznavanje činjenica imenovanih osoba na najodgovornije pozicije u izvršnoj vlasti.
Anketirajući podatke o poznavanju trenutnog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH, 59,8 posto nije znalo da tu funkciju trenutno obnaša Borjana Krišto. Dodatno, 62 posto mladih ne zna tko je premijer bh. entiteta Republika Srpska, dok 27 posto njih misli da je premijer RS Milorad Dodik. Slična situacije je kod federalnog premijera, jer je 55,5 posto anketiranih mladih odgovorilo da ne zna odgovor ili je netočno odgovorilo.
Ipak, većina mladih zna šta je ustav i referendum, šta predstavlja Dejtonski mirovni sporazum, kao i šta su to građanska prava, demokratija, diktatura, koja je uloga OHR-a.
Ova analiza, zaključili su Đipa i Bruck, predstavlja doprinos razvoju političke kulture i građanskog društva u Bosni i Hercegovini.
Izrazili su uvjerenje da će rezultati istraživanja pružiti uvid u potrebne korake kako bi osigurali da mladi postanu osviješteni građani, spremni da preuzmu odgovornost i aktivno doprinesu razvoju svoje zajednice i države.
