Svega pomalo
Dom naroda: Izbijanje zla, neslaganje o plaćama i složnost za ubrzano članstvo u EU
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH nije prihvatio zahtjev zastupničkog doma da po hitnom postupku razmatra Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama BiH po hitnom postupku, koji je jedan od 14 prioriteta Europske komisije za članstvo u EU i uputio ga u redovnu proceduru.
Ovim zakonskim prijedlogom oblast sukoba interesa uređuje se u skladu sa obavezama BiH na europskom putu iz područja vladavine prava i borbe protiv korupcije.
Sukob interesa
Također, uspostavlja se neovisno, profesionalno tijelo za provođenje zakona, odnosno Komisija za odlučivanje o sukobu interesa kao stalno, nezavisno i samostalno tijelo čije članove bira Parlamentarna skupština BiH na osnovu javnog natječaja.
Preciznije se definira i proširuje krug osoba na koje se zakon primjenjuje s ciljem ujednačenog tretmana prema svim nosiocima javnih funkcija, te uvode jasna i jedinstvena pravila kojima se ograničava obavljanje više funkcija, kao i obveza godišnjeg podnošenja imovinskih kartona i uspostavljanje sistema provjere točnosti tih podataka.
Također se proširuje spektar i vrsta sankcija.
Za Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara, a koji je razmatran u prvom čitanju po skraćenom postupku, nije bilo entitetske većine, te je upućen Kolegiju Doma naroda na usuglašavanje.
Radi se o još jednom od zakona iz prioriteta Europske komisije, a njime se uređuju pitanja koja je potrebno hitno riješiti kako bi se poboljšao integritet i omogućilo efikasnije i transparentnije funkcioniranje pravosuđa i VSTS-a.
Plaće u institucijama
Vijeće ministara naveo je da je zakonski prijedlog zasnovan na principima integriteta nositelja pravosudnih funkcija, transparentnosti rada, principu dvostepenosti pri odlučivanju i principu odgovornosti nosilaca pravosudnih funkcija.
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH na današnjoj sjednici, zbog nepostojanja entitetske većine iz Republike Srpske, nije prihvatio da po hitnoj proceduri bude razmatran zahtjev Zastupničkog doma za razmatranje Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH po hitnom postupku, kojim se predviđa povećanje plaća vojnicima, policijskim i službenicima na razini BiH sa najnižim koeficijentima.
Izaslanica srpskog naroda u Domu naroda Dušanka Majkić rekla je da se u godini izbora pojavljuje mnoštvo zakonskih prijedloga o plaćama.
"Nemamo ni ovlaštenog predlagača, a ministar financija i trezora u Vijeću ministara Vjekoslav Bevanda je rekao da nije usvojen fiskalni okvir, nemamo usvojen proračun i sve je nedefinirano", navela je Majkić.
Izbijanje zla
Izaslanik Zlatko Miletić rekao je da iz Majkić "izbija neko zlo" i da je sramotno da zaposleni u institucijama BiH - vojnici, policajci i službenici, imaju tako mizerne plaće.
Šefica Kluba izaslanika hrvatskog naroda Lidija Bradara upozorila je da se na sjednici raspravlja o proceduri, a ne o samom zakonu, dok je izaslanica Marina Pendeš dodala da bi ovoj kategoriji zaposlenih trebalo povećati plaće.
Prijedlog zakona kojim se predviđa povećanje plaća od 100 do 140 KM za više od 18.000 zaposlenih koji trenutno imaju mjesečna primanja niža od 1.500 KM, u parlamentarnu proceduru uputili su zastupnici HDZ-a BiH u Zastupničkom domu.
Bevanda o proračunu
Ministar financija i trezora u Vijeću ministara Vjekoslav Bevanda je izjavio da Ministarstvo čini sve da BiH dobije budžet.
Bevanda kaže da je okvirni proračun za period od 2022. do 2024. godine predstavlja preliminarni nacrt proračuna.
"Ministarstvo financija i trezora je 1. veljače uputilo prijedlog odluke o visini osnovica za obračun plata koji je zakonska obveza zaposlenim u institucijama BiH za tekuću godinu kojim se utvrđuje osnovica od 535,50 KM", rekao je Bevanda.
Bevanda je napomenuo da Fiskalni savjet 22. veljače nije podržao dokument Globalni okvir fiskalne bilanse i politika za razdoblje 2022. do 2024. godine koji mu je Ministarstvo dostavilo još 29. srpnja prošle godine.
"Dokument Globalni okvir fiskalne bilanse i politika za period 2022. do 2024. godine predstavlja prvi u ovom trenutku ključan korak za nastavak pripreme budžetskih dokumenata i izradu okvirnog proračuna za razdoblje 2022. do 2024. godine i izradu ovogodišnjeg proračuna ", rekao je Bevanda.
Rekao je kako se čini sve da se što prije dobije zakon o proračunu. "Činimo sve da što prije dođe do toga. Danas imamo sjednicu Fiskalnog savjeta i Misije MMF-a", rekao je Bevanda.
Ubrzano u EU
Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas jednoglasno odluku o upućivanju zahtjeva EU za dodjelu kandidatskog statusa BiH u Uniji, po ubrzanoj proceduri.
Tom odlukom se zadužuju predsjedavajući ovog i Zastupničkog doma da upute takav zahtjev, a o njoj će se izjasniti i Zastupnički dom.
Predsjedavajući Doma naroda Dragan Čović rekao je da bi zahtjev bio upućen Europskom parlamentu, Europskom savjetu, Europskoj komisiji i Vijeću EU.
Čović je na sjednici informirao izaslanike da je stav Zajedničkog kolegija oba doma da Parlamentarna skupština treba da pošalje poruku o opredijeljenosti BiH za EU i ovladavanje europskim standardima.
Inicijativa Zajedničkog kolegija obaju domova PSBiH za dodjeljivanje kandidacijskog statusa BiH po ubrzanoj proceduri
Uzimajući u obzir činjenicu da je potpuna integracija BiH u Europsku uniju strateški vanjskopolitički cilj kojeg kontinuirano prati najširi unutarnji društveni i politički konsenzus;
Smatrajući da je održivost tog cilja uvjetovana perspektivom pristupanja zasnovanoj na opipljivim rezultatima, kretanjem na europskom putu kroz ispunjenje formalnih uvjeta za stjecanje punopravnog članstva;
Podsjećajući da je 01.06.2016. godine na snagu stupio Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između EU i Bosne i Hercegovine, kojim je između dvije strane uspostavljen čvrst ugovorni odnos, definirani pravci, dinamika, ciljevi i prioriteti ukupnih reformskih kretanja i trasiran reformski put za europsku BiH;
Imajući u vidu da su prethodna pozitivna kretanja i dinamične pristupne aktivnosti dovele do toga da je 15. veljače 2016.g. predsjedatelj Predsjedništva, na temelju konsenzusom usvojene odluke Predsjedništva BiH, u Bruxellesu predao zvanični zahtjev za članstvo u Europskoj uniji, slijedom izjave o opredijeljenosti institucija na svim razinama vlasti u BiH za provođenje nužnih reformi u okviru procesa pristupanja Europskoj uniji, sukladno članku 49. Ugovora o Europskoj uniji;
Uvažavajući činjenicu da je za potrebe cjelovite dubinske aproksimacije, harmonizacije standarda i regulative EU nizom relevantnih odluka uspostavljen sustav koordinacije, kojim se uređuje način ostvarivanja komunikacije između institucija u Bosni i Hercegovini s ciljem osiguranja i iznošenja usuglašenih stavova u ime Bosne i Hercegovine u komunikaciji s institucijama Europske unije, a koji se temelji na načelima poštivanja unutarnje pravne i političke strukture u Bosni i Hercegovini te zaštite ustavima definiranih nadležnosti svih razina vlasti.
Znajući da su se predajom zahtjeva za članstvo stvorile pretpostavke za sljedeći ključni korak, a to je usvajanje Mišljenja Europske komisije o zahtjevu Bosne i Hercegovine za članstvo u Europskoj uniji 2019., a temeljem prethodno dostavljenog odgovora na upitnik svih razina vlasti u BiH realiziranog korištenjem mehanizma koordinacije u procesu europskih integracija.
Ovim putem iznova potvrđujemo svoju punu posvećenost političkoj i institucionalnoj suradnji, uzajamnom poštovanju i uvažavanju duha i slova Ustava BiH, a s ciljem realizacije ključnih pretpostavki za suštinsko približavanje BiH EU;
Istovremeno, svjesni smo radikalnog pogoršanja međunarodnih političkih, ekonomskih i sigurnosnih prilika uzrokovanih zabrinjavajućim događajima u našem okruženju, koji akumuliraju osjećaj neizvjesnosti i sigurnosne ugroze kod naše populacije, čije interese možemo sustavno zaštititi jedino kroz vidljive i snažne iskorake ka članstvu u EU;
S čvrstim uvjerenjem, svih zastupnika ovog doma okupljenih oko europske agende za BiH, da bi dodjela kandidacijskog statusa dala ogroman doprinos političkoj stabilizaciji BiH, njenoj unutarnjoj konsolidaciji i uvećanim kapacitetima za osiguranje unutarnje političke i društvene kohezije;
U okolnostima kada je značaj kretanja na europskom putu poprimio sigurnosne konotacije bez presedana na državnoj i regionalnoj razini, krucijalno je s aspekta širih europskih sigurnosnih interesa drastično ubrzati europski put BiH i zemalja regije, nužno je apelirati na razumijevanje, hrabar, odlučan i inovativan politički pristup Europske unije, njezinih institucija i svih članica.
