Vlada Fadila Novalića nije ispunila obećanja

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlada FBiH neefikasna u ispunjavanju ciljeva iz Novalićevog ekspozea, pokazuje analiza Istinomjera.

Premijer Federacije BiH, Fadil Novalić funkciju je preuzeo 31. ožujka 2015. godine, kada je pred Parlamentom FBiH pročitao i svoj ekspoze u kojem je dao osnovne smjernice rada Vlade FBiH u proteklom mandatu (2014-2018.). Tada predočeni plan sastojao se od sedam strateških ciljeva prema kojima je Novalić prezentirao buduće aktivnosti, a Istinomjer na kraju mandata aktualne Vlade FBiH donosi pregled realizacije najvažnijih mjera o kojima je govorio prije više od tri i pol godine.
Veliki broj mjera koje su navedene u ekspozeu nije realiziran u predviđenim rokovima, a ovaj mandat ostat će upamćen i po izostanku implementacije ključnih mjera koje su trebale rezultirati poboljšanjem poslovne klime u ovom entitetu, ali i po nerealizaciji kapitalnih ulaganja u cestovnu infrastrukturu i energetski sektor.  

Istinomjer se bavio ključnim mjerama iz njegovog ekspozea, te u nastavku možete pročitati sažetak analize.

Smanjenje i nadzor javne potrošnje

Jedna od prvih mjera koju je premijer obećao u svom ekspozeu bila je donošenje moratorija na sva
zapošljavanja u javnom sektoru, a koja je trebala biti na snazi do daljnjeg sa ciljem smanjenja broja zaposlenih i smanjenja troškova po osnovu plata.

Iako je Moratorij na zapošljavanje u javnom sektoru usvojen odmah nakon konstituiranja Vlade FBiH, kako je Istinomjer pisao i ranije, umjesto najavljenog smanjenja troškova, Vlada Fadila Novalića je u prvoj godini u kojoj je moratorij bio na snazi, čak uspjela postaviti i neke rekorde. Broj državnih službenika u FBiH, narastao je sa 6899 u 2015. godini na 7223 u 2017. godini. Iako je Moratorij na zapošljavanje bio i sastavni dio Akcijskog plana za provedbu Reformske agende za FBiH, u kom je navedeno da će se ona provoditi kontinuirano, on ipak nije produžen nakon što je posljednji istekao u lipnju ove godine.

Također, umjesto smanjenja troškova u Proračunu FBiH, tekući rashodi su povećani sa 1.409.584.232 KM u Proračunu za 2014. godinu, na 1.800.359.349 KM u 2018. godini. Sa druge strane tekući transferi nižim nivoima vlasti povećani su sa 327.701.321 KM u 2014. godini na380.322.491 KM u 2018. godini.

Reforma tržišta rada

U svom je ekspozeu federalni premijer također istaknuo potrebu donošenja novog Zakona o radu, koji je također bio sastavni dio Akcijskog plana za provedbu Reformske agende i jedna je od realiziranih mjera iz tog Plana.

Međutim, usvajanje ovog zakona pratile su brojne kontraverze.

Prvi put Zakon o radu usvojen je u Domu naroda sredinom 2015. godine, ali nedugo nakon toga delegati SDP-a, DF-a i Naše stranke pokrenuli su pred Ustavnim sudom FBiH spor u vezi s procedurom usvajanja Zakona o radu.

Ustavni sud FBiH u veljači 2016. godine je donio presudu u kojoj stoji da je Zakon o radu donesen suprotno Ustavu FBiH i Poslovniku o radu, te je time stavljen van snage. Zakon o radu stavljen je ponovo na dnevni red sjednice koja je održana 31. ožujka 2016. godine, kada je konačno i usvojen, a stupio je na snagu u travnju iste godine.

Osim usvajanja Zakona o radu, Fadil Novalić je najavio i uspostavljanje privrednih sudova u FBiH, koji bi se bavili radnim sporovima. Ova mjera obećana je i u izbornom program SDA 2014. godine, no u tijeku proteklog mandata nisu provođene aktivnosti na uspostavi privrednih sudova.

Poboljšanje poslovnog okruženja

Federalna Vlada u proteklom mandatu malo je uradila i na poboljšanju poslovnog okruženja, posebno kada se govori o bržem izdavanju dozvola ali i bržoj registraciji poduzeća, a sve te aktivnosti najavio je i Novalić u svom ekspozeu.

Iako je Vlada FBiH sredinom 2017. godine usvojila Akcijski plan za uvođenje jedonošalterskog sustava, sredinom ove godine iz Vlade FBiH je priopćeno kako je “prema rokovima Akcijskog plana za uspostavljanje jednošalterskog sistema od 42 aktivnosti koje su trebale biti realizirane do današnjeg dana ispunjeno tek 18 ili 42,82 posto planiranih aktivnosti.”

Jedna od mjera koju je najavioNovalić bila je reforma Porezne uprave FBiH u Upravu za indirektno oporezivanje FBiH, no na tome se nije radilo tokom proteklog mandata.

Među realiziranim najavljenim aktivnostima bila je veća naplata poreza.Prema podacima poreske uprave u 2014. godini naplaćeno je ukupno 3.795.241.319 KM javnih prihoda, dok je u 2017. godini naplaćeno 4.820.307.452 KM, što je povećanje za više od milijardu KM.

Zakon o stečajnom postupku, koji je također tematizovan Novalićevim ekspozeom, usvojen je u junu ove godine u oba doma Parlamenta BiH, ali je on prvo bio osporen od strane Ustavnog suda FBiH, dvije godine ranije. Nedavno usvojenim izmjenama ispoštovana je odluka Ustavnog suda FBiH. O svim problemima oko usvajanja ovog Zakona pisao je Istinomjer još početkom ove godine.

Aktiviranje resursa

Iako je Novalić najavio hitno usvajanje Zakona o javno-privatnom partnerstvu, to se u FBiH nije desilo. I taj Zakon je bio dio Reformske agende za FBiH u dijelu koji je tematizirao mjere iz oblasti “poslovne klime i konkurentnosti”.  

Osim toga, spomenuto je i donošenje Zakona o šumama u FBiH, koji SDA obećava od 2010. godine, a koji u konačnici nije usvojen ni do danas.

Privreda i potpore privrednim aktivnostima

Jako malo je urađeno i u sektoru energetike.

Istinomjer je i ranije pisao o mnogobrojnim najavljenim elektroenergetskim projektima čija je realizacija trebala početi tijekom proteklog mandata, a što se nije dogodilo. Većina ovih projekata našla se i u predizbornom programu SDA za Opšte izbore 2014. godine.

U pogledu izgradnje bloka 7 TE Tuzla, iako su aktivnosti bile pomjerene sa „mrtve tačke“, ne možemo reći da je njegova izgradnja u realizaciji, što se jasno vidi i iz statusa projekta na službenoj web stranici Elektroprivrede BiH.

Tijekom mandata započeta je, pa potom i obustavljena Gradnja HE Vranduk. Jedini energetski objekt koji je otvoren u FBiH u proteklom mandatu bila je vjetroelektrana Mesihovina, koja je u pogon puštena na proljeće ove godine. Gradnja putne infrastrukture gotovo da je izostala u proteklom mandatu. Jedina dionica koja je u protekle tri i pol godine puštena u promet bila je ona od Odžaka do Svilaja, koja međutim neće biti u punoj funkciji dok se ne izgrade most i granični prijelaz na rijeci Savi.

Novalić je govorio i o potrebi formiranja agencije za razvoj sektora malih i srednjih poduzeća, a što je još jedna od mjera iz ekspozea koja je ostala nerealizirana.

Borba protiv korupcije

Novalićeva Vlada je od prethodnog saziva Vlade FBiH naslijedila zakonsku legistlativu koja je omogućila oduzimanje nelegalno stečene imovine. Federalna agencija za upravljanje oduzetom imovinom osnovana je 2015. godine u skladu sa Zakonom o oduzimanju nezakonito stečene imovine kaznenim djelom FBIH. Iako su stvorne sve pretpostavke za njen rad ona nikada nije zaživila u punom kapacitetu.

Krajem 2017. godine iz agencije je rečeno da je u prve dvije godine rada oduzeta imovina u vrijednosti od ukupno 25 milijuna KM.  

Socijalna oblast

Među rijetkim uspješnim mjerama iz ekspozea Fadila Novalića našlo se usvajanje novog zakona o MIO. U 2016. godini usvojena je Strategija reforme mirovinskog sustava u Federaciji BiH, a zakoni koje je spominjao Novalić sastavni su dio ove strategije. Novi zakon o MIO usvojen je početkom 2018. godine, a njime su uvedene određene izmjene koje se ogledaju u nekoliko ključnih točaka. Osobama koje su umirovljene do 31. srpnja1998. godine penzije po rješenju se povećavaju za 10%, dok se korisnicima koji su penzionisani do 31. prosinca 2007. godine povećavaju za 5%. Zakonom je uveden i novi bodovni sustav, a visina penzije prema novom Zakonu zavisi od broja bodova koje osiguranik prikupi u toku svog radnog staža. Između ostalh novina koje su predviđene ovim zakonskim rješenjem je i usklađivanje penzija sa rastom BDP-a svakog 15. travnja. Zakon o dobrovoljnim mirovinskim fondovima, također je usvojen krajem 2016. godine.

Najavama o skorom donošenju Zakona o uvezivanju radnog staža Istinomjer se bavio u više navrata, no glavnu prepreku njegovom donošenju predstavljao je nedostatak novca. Iako je tijekom cijelog mandata bilo potrebe da se razmatra ovo rješenje zbog velikog broja radnika koji nemaju uvezan staž, Vlada FBiH je ovaj gorući problem rješavala putem donošenja odluka o uvezivanju staža za pojedine grupe radnika, tek nakon što su se isti okupljali ispred zgrade federalne vlade.

Ako se osvrnemo na sve navedeno u ovoj analizi, možemo zaključiti da je Vlada FBiH realizirala daleko manje mjera nego što ih je naveo njen premijer Fadil Novalić u svom ekspozeu. Izostalo je donošenje sustavnih zakona koji bi prije svega doveli do olakšanja poslovanja u FBiH, a veliki zastoj desio se u realizaciji infrastrukturnih projekata kao što su gradnja autoputa i brzih cesta, te energetskih objekata.

Sve ovo odrazilo se i na ispunjavanje ciljeva iz Reformske agende za FBiH, pa je tako Federacija BiH bila nivo vlasti koji je najmanje uradio na njenoj implementaciji u poređenju sa Vijećem ministara BiH i Vladom RS.